Ima li rješenja?

VIDEO | Mostar u Mreži: Nitko više ne razumije

Vijesti / Flash | 03. 02. 2016. u 07:58 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od 2004. godine, Paddyja Ashdowna i nametnutog Statuta, do danas ništa se u Mostaru promijenilo nije. Nema izbora godinama. Zapadna obala i dalje je neprikosnoveno hrvatska, istočna bošnjačka. Za Srbe i ostale nitko i ne pita. A nered najbolje odgovara onima na vlasti. Da je znao ko će ga naslijediti Komadina Mujo nikad otišo ne bi. Počinje tako prilog emisije Mreža Federalne televizije o Mostaru naslovljen 'Mostarci se ne sjećaju kad su zadnji put glasali'.

Dvijetisućešesnaesta je godina. Sunčan dan izvukao je brojne Mostarce na ulice. U ovom gradu rekli bi - svatko o svom poslu, brine vlastite brige. O izborima, odluci Ustavnog suda, pregovorima HDZ-a BiH i SDA od građana malo tko razmišlja. Rijetki se i sjećaju kad su zadnji put glasovali na lokalnim izborima - prije osam godina.

Nitko se ne trudi razumjeti

Više se nitko i ne trudi razumjeti mostarski gordijski čvor, a tek rijetki mogu objasniti u čemu je zapravo problem i zašto se Mostar uporno stavlja u ladicu - grada slučaja. Godine 2004. tadašnji visoki predstavnik u BiH Peddy Ashdown nameće Statut Grada Mostara, čime je dokinuo njegovu dosadašnju podjelu na šest općina - tri većinski hrvatske, tri bošnjačke.

Novi Statut Mostar definira kao jedinstvenu gradsku cjelinu, a dotadašnje općine predstavljaju izborne jedinice. Premda su tzv. hrvatske brojnije, Statutom je određeno da svaka izborna jedinica daje isti broj gradskih vijećnika tako da Gradsko vijeće Mostara ima jednak broj hrvatskih i bošnjačkih zastupnika, a da gradonačelnika bira Gradsko vijeće. I tu nastaje problem. Hrvati upozoravaju da njihov glas ne vrijedi jednako i upućuju apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Šest godina kasnije Ustavni sud proglašava neke odredbe Statuta neustavnim i Parlamentarnoj skupštini nalaže da u roku od šest mjeseci djelomično izmijeni odredbe koje se tiču izbora vijećnika u Gradsko vijeće. I od tada ni koraka naprijed. Brojni pregovori dviju vodećih stranaka - HDZ-a BiH i SDA nisu urodili plodom.

Opet ista priča

"U modernim, razvijenim državama se ne može dogoditi da se odluke Ustavnog suda i sudova uopće - ne izvršavaju. To je nezamislivo", kaže profesor Ustavnoga prava Nurko Pobrić.

Sudac Pobrić je bio i član ekspertnih skupina koje su proteklih godina pokušavale pronaći rješenje za Mostar, odnosno približiti suprotne stavove HDZ-a BiH i SDA o tomu kako bi Mostar trebao izgledati. I sada ista priča. SDA i dalje Mostar vidi sastavljen od dvije ili više općina, a HDZ-a BiH kao jedinstvenu cjelinu u kojoj će se glasovati po principu jedan čovjek jedan glas. Za SDA HDZ-ov prijedlog bi dugoročno vodio ka, kažu, nestanku Bošnjaka, dok HDZ želi da glas Hrvata vrijedi isto poput glasa svakog stanovnika BiH.

"Nitko od nas u pregovorima nije za podjelu grada niti za vraćanje na staro. Novo je vrijeme i moraju se uvažavati standardi koji postoji svugdje u svijetu, a da se u tijeku pregovora uzme ono što je, u biti, presuda i rekla, stavovi koji su zabetonirani nikada nisu dobri", kaže predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar Damir Džeba.

Informacije na kapaljku

"Ovo je historijski trenutak i nije lako donijeti odluku, pogotovo ako ćemo voditi računa da to bude dugoročna odluka za dobrobit grada Mostara. Onda sigurno ti dogovori moraju biti i moraju malo duže trajati", smatra predsjednik GO SDA Mostar Salem Marić.

Javnost o pregovorima dviju stranaka informacije dobiva na kapaljku. Iz oba tabora doznajemo da su razgovori skoro svakodnevni. Ka bržem kompromisu, odnosno dogovoru nije doprinijela ni svježa krv, odnosno unutarstranački izbori u obje stranke koje su totalno promijenile pregovaračke timove. I ove godine Parlament Federacije je donio gradski proračun, budući da je OHR prije nekoliko godina suspendirao dotadašnje Gradsko vijeće.

"Mi građani najviše trpimo ovakvim statusom jer u Mostaru nema investicija. Nitko neće doći u grad u kojem osam godina nema izbora niti u grad u kojem nisu riješena temeljna pitanja", ističe Vedran Arapović, predsjednik Udruženja građana 'Vrisak' Mostar.
Bez Srba

To ponajbolje znaju mostarski Srbi, mahom povratnici. Žele sudjelovati - kaže njihov predstavnik Dušan Golo - u dogovorima, no nitko ih već godinama ne zove. Potražili su pomoć viših razina, pa čak i njihova predstavnika u Predsjedništvu BiH i OHR-a. Razočarani su odnosom vladajućih struktura tim više jer u ovogodišnjem proračunu nema niti jedne marke namijenjene srpskoj populaciji.

"Postoji pet odluka Gradskog vijeća u onom sazivu, legitimnom sazivu, nijedna od tih odluka nije provedena, od čega su dvije fundamentalne kao što su izgradnja vodovoda u Željuši i eksproprijacija kuća u naselju Uborak", dodaje Golo.

Nepostojanje Gradskoga vijeća, zasigurno, ostavlja posljedice na grad Mostar tim više jer za brojne odluke i investicije treba upravo suglasnost vijeća. Čini se da je u Mostaru sve stalo, osim radova na izgradnji kolektora, no to je, nasreću, davno usvojeno.

Apatija

"Kazao bih da pravo Gradsko vijeće postoji, ali ne funkcionira. Nije bilo pravnih prepreka da Gradsko vijeće u starom sazivu nastavi s radom do izbora novog gradskog vijeća", smatra profesor Pobrić. Za njega su mnoge odluke vezane za Mostar neustavne, ali su, kaže, životno potrebne poput donošenja proračuna.

"Ovo zovem kontrolisanom anarhijom. Narod i građani su se prepustili apatiji, beznađu i žive u tom uvjerenju", ocjenjuje Golo.

Nisu rijetki ni oni koji ukazuju na nesrazmjernu obnovu Mostara. Tako razmišljaju i u mostarskom SDA-u. Tzv. desna obala rapidno se obnavlja, dok je istočna još puna ruševina. Raspodjela javnih prihoda je još jedan kamen spoticanja.

Ipak, politika dalje tjera svoje. O Mostaru se razgovara i na sastancima Interresorne skupine za izmjenu izbornoga zakonodavstva. Sredinom veljače se opet sastaju u Međugorju. Premda je uvriježeno mišljenje da će o Mostaru konačnu riječ imati vrhovi HDZ-a BiH i SDA, pojedini članovi te skupine smatraju kako je vrlo opasno propisivati recepte.

Rješenje iz ljevice

"Mostar nije banalno političko pitanje i nije pitanje političkog vrha. To je rješenje od kojeg zavisi život građana Mostara, a ovdje oni koji se bave politikom na gradskom nivou znaju šta su problemi građana", napominje Halid Genjac, član Interresorsne radne skupine za izmjenu izbornoga zakonodavstva u BiH.

Rješenje su ponudili Iz SDP-a i DF-a. Bazirana su, ističu, na tri osnovna principa: jedinstven Mostar, multietničke izborne jedinice i institucionalna zaštita svih naroda. Prema njihovom prijedlogu, 35 vijećnika u Gradsko vijeće biralo bi se na dvjema listama. Osamnaest vijećnika dala bi tri gradska područja: Sjever - pet, Centar - deset i gradsko područje Jug dalo bi tri vijećnika.

"S ovakvom instalacijom izbornih područja ispoštovale su se obje odluke Ustavnog suda na način da adekvatan broj birača bira adekvatan broj vijećnika i da se birači iz Centralne zone, koji su se utopili u ovo novo izborno područje Centar, više nisu diskriminirani po načinu izbora", kazao je Edin Zagorčić, predsjednik GO SDP-a Mostar.

Preostalih 17 vjećnika biralo bi se na području grada kao jedne izborne jedinice i to bi, ističu u SDP-u i DF-u, bila gradska lista. Nijedan konstitutivni narod ne bi mogao imati više od 15, a manje od četiri predstavnika u Gradskom vijeću, te jednog iz reda ostalih. Predložili su i uvođenje funkcije dogradonačelnika, kojeg, zajedno s gradonačelnikom, bira Gradsko vijeće. Gradonačelnik, dogradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća ne bi mogli biti iz istoga naroda.

Veliki interesi

"Gradonačelnik i dogradonačelnik se biraju dvotrećinskom većinom glasova izabranih gradskih vijećnika tajnim glasanjem. Ako se desi da je gradonačelnik iz reda istog konstitutivnog naroda kao i predsjednik Gradskog vijeća, tada predsjednik GV daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi prvi sljedeći iz drugog konstitutivnog naroda po osvojenom broju glasova", pojašnjava Mahmut Trčalo, član Glavnog odbora DF-a.

Rješenje je pokušalo potaknuti i devet političkih stranaka predvođenih HDZ-om 1990, no svjesni su da za promjene u Parlamentu nemaju dovoljno glasova. Ipak, kažu, žele vršiti pritisak na one koji se, kako su govorili, igraju sa sudbinom Mostara.

"Oni sjedaju za sto da se ne dogovore. Jer tu su veliki interesi i lobiji i ako se dogovore neko mora nastradati. Ako se održe izbori neko će nastradati od ove dvije stranke", smatra Zdravko Ćorić, predsjednik GO HDZ-a 1990 Mostar.

Za, kako ga vole nazvati, Mostar grad slučaj očito je nitko neće odgovarati. Ni oni koji su doveli do ovakvoga stanja, pa od njega digli ruke, a ni oni koji se ne mogu ili ne žele dogovoriti. Za SDA jedan od glavnih krivaca je OHR. "Ovo je nametnuti Statut OHR-a, jedini u Evropi i svjetu gdje su ga oni nametnuli, a ne vode računa o njemu i čekaju kad će se riješiti to pitanje", kaže Marić.

Rješenja do kraja mjeseca

Hoće li Mostar u 2016. imati izbore? Mišljenja su podijeljena. "Ako se ove godine budu održali izbori, a to bi trebao biti period desetog mjeseca, izbori moraju biti raspisani pola godine prije, u 4. mjesecu. Mislim da mi nismo na tragu rješenja izbornog statusa za Grad Mostar", ocjenjuje Arapović.

"Ne da vjerujem nego me strah i pomisliti da neće biti održani. I OHR-u smo rekli jasno - ako nema nikakvog drugog načina ili vratite staro vijeće i da provedemo izbore po starom izbornom zakonu i Statutu, samo Mostar mora imati zakonodavnu vlast", kaže Marić.

"Inzistirat ćemo da budu ove godine izbori u Mostaru jer nama je neprihvatljivo da se ova agonija produžava", ističe Golo.

"Moja procjena - usudio bih se reći - da to nije moguće ukoliko eventualno ne bi visoki predstavnik tu intervenirao", smatra Pobrić.

''Mi bismo morali do kraja drugog mjeseca imati rješenje za Grad Mostar. Siguran sam da ćemo ga imati, kao i za članove Predsjedništva i za Domove naroda", poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

"Šanse su pola-pola. Radimo da one budu daleko veće u korist održavanja izbora", kaže Genjac.

Poigravanje sa životima građana i budućnosti grada se nastavlja. Na Zavodu za zapošljavanje u HNK-u je skoro 35 tisuća nezaposlenih građana,od tog broja najviše ih je u Mostaru. Najčešće se priča o odlasku, posebice među mladima, dok su oni stariji,nažalost svedeni samo na pasivne promatrače.

Kopirati
Drag cursor here to close