Udruženja žrtava iz BiH ogorčena zbog puštanja Šešelja na slobodu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine izrazili su danas nezadovoljstvo i ogorčenost zbog odluke Haaškog tribunala (ICTY) da vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, čije se zdravstveno stanje pogoršalo, privremeno pusti na slobodu, nazivajući to "još jednim u nizu slučajeva u kojima su žrtve izigrane, a haški optuženici ponovno nagrađeni".

Predstavnici žrtava teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava iz BiH danas su na press-konferenciji u Sarajevu priopćili da će u vezi s najnovijim potezom ICTY-a uputiti otvoreno pismo predsjedniku tog suda Theodoru Meronu, glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu i Gabrieli Knaul, specijalnoj izvjestiteljici o neovisnosti sudaca i odvjetnika pri UN-u, u kojem ih upozoravaju na "posljedice tog sramnog koraka".

U pismu, koje su potpisali predstavnici brojnih udruženja žrtava ratnih zločina i genocida iz BiH, navodi se da odluka ICTY-a potvrđuje njihovu bojazan da pravda neće biti zadovoljena i da žrtve neće dobiti zasluženu satisfakciju, te inzistira na odgovornosti predsjednika ICTY-a Theodora Merona.

O posljedicama čina koji, kako je rečeno, izaziva sumnju u rad i svrhu ICTY-a govorili su predstavnci brojnih udruženja žrtava iz BiH, među kojima i predsjednica Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić i predsjednici Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Saveza logoraša u BiH Murat Tahirović i Jasmin Mešković.

O istoj temi govorili su i čelnici Udruženja Žena žrtva rata, Koalicije "Prvi mart", Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995 i Saveza bošnjačkih udruženja porodica zarobljenih i nestalih osoba u BiH, Bakira Hasečić, Almir Salihović, Fikret Grabovica i Ahmet Grahić, kao i predstavnici brojnih udruženja žrtava na lokalnoj razini.

Istaknuli su da je "na sceni" još jedna sramna odluka koja predstavlja sramotu za Europu i cijeli svijet, a kojom se dovodi u pitanje načelo pravde, kao jedne od najznačajnijih civilizacijskih vrijednosti, istovremeno, izražavajući zabrinutost da takva sudska praksa devalvira povjerenje, bez kojega nema ni procesa pomirenja.

Zajednička je ocjena da je neophodno preispitati rad i najnovije poteze ICTY-a, ali i Haaškog tužiteljstva, kao i Suda BiH, te praksu da se velikom broju optuženih za ratne zločine izriču minimalne kazne, odnosno da im se kazne smanjuju ili izriču oslobađajuće presude, a što je okarakterizirano kao "osmišljeni projekt i strategija u kojem se žrtve ponovno stavljaju na kušnju".

Predstavnici žrtava rata u BiH izrazili su sumnju - da je njima davno presuđeno te da se nastavljaju nove epizode kako bi se dokrajčile, bez prilike da dožive satisfakciju i dočekaju pravdu za gubitak svojih najmilijih.

''Sramota je cijelog svijeta da se zločinci nagrađuju, a da se žrtve diskriminiraju, te da se dovode u situaciju da ne znaju šta i kako dalje'', poručili su, među ostalim, predstavnici udruženja žrtava iz BiH.

Kako mediji prenose, haški optuženik Vojislav Šešelj danas je oko 13.00 sati stigao avionom iz Amsterdama na beogradski aerodrom.

Šešelj je pušten iz Sheveningena na privremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. Šešelj se 23. veljače 2003. godine predao ICTY-u pod optužnicom za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Otada se nalazio u pritvorskoj jedinici u Haagu, a pretres protiv njega je počeo 2007. godine.