Državni dokumenti

Tužiteljstvo BiH ‘češlja’ arhivu HVO-a u Zagrebu

Vijesti / Flash | 22. 03. 2015. u 13:42 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sprema li se istraga Tužiteljstva BiH protiv visokih časnika Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske iz BiH, pitanje je koje se postavlja nakon što je predsjednik HSP-a Daniel Srb u Osijeku javno progovorio o situaciji u kojoj istražitelji iz Sarajeva “češljaju” hrvatsku dokumentaciju iz ratnog vremena.

Iznijevši javnosti do sada nepoznate podatke, Srb se okomio na famozni protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva BiH o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, a temeljem kojeg, kaže, istražitelji iz Sarajeva već mjesecima bez ikakvog ograničenja u Državnom arhivu kopaju po državnoj dokumentaciji iz ratnog razdoblja, pogotovo onoj koja se odnosi na HVO.

Kako je to moguće i tko je to dopustio? Tko je izložio državne dokumente bez ikakve kontrole stranim istražiteljima, koji imaju samo jednu svrhu, a to je moguće podizanje optužnica protiv hrvatskih časnika ili političara iz tog vremena, upozorio je Srb, podsjetivši kako već četiri godine upozorava na problem koji se vezao i uz srbijanski Zakon o univerzalnoj odgovornosti, a ova vlada radi istu stvar s bh. tužiteljima.

Upitavši zbog čega Milanović ne reagira, Srb je naglasio kako je politička odluka da se prepusti hrvatske časnike maltretiranju, a to je, ističe, izdaja i o tome treba otvoreno u Hrvatskoj govoriti.

- Znam da će zainteresirani sve učiniti da se ova informacija ne probije u medije, jer to nekome odgovara, a neki su spremni za to platiti i velikim novcima, tvrdi Srb, te navodi kako Hrvatska nema svoje istražitelje u Sarajevu ili Banjoj Luci koji bi istraživali dokumentaciju koja je vezana za zločine koji su počinjeni protiv Hrvata i Republike Hrvatske te ovu mogućnost RH ne koristi kako bi došla do podataka za podizanje optužnica protiv pripadnika bivše JNA koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku, a državljani su BiH.

- Ovakvo postupanje je politika izdaje i tome se mora stati na put i postavljam pitanje je li moguće da ova nedržavotvorna vlast ne prepoznaje što neka suverena i samostalna država ne smije činiti ili se to u ovom slučaju čini namjerno. Je li u pitanju sustav ili se radi o neprepoznavanju stvarnih probleme koji proizlaze iz ovakvih postupaka, poručio je Srb, kazavši kako država, ako imalo poštuju sebe i nacionalni suverenitet, ni u snu ne smije raditi ovo što radi ova vlast.

Inače, kako piše mostarski Dnevni list, spomenuti protokol potpisan je zbog činjenice da ugovor između BiH i Hrvatske o izručenju iz 2012. ne dopušta izručenje vlastitih državljana zbog kaznenih djela raznog zločina kao i zločina protiv čovječnosti. Tužiteljstva obje države tada su zaključila kako se razmjenom dokaza i suradnjom u daljnjem prikupljanju podataka može ostvariti “cilj da počinitelji ratnih zločina budu procesuirani”.

Tako, sukladno protokolu Državno odvjetništvo RH može Tužiteljstvu BiH dostavljati podatke o osumnjičenima koji imaju državljanstvo BiH ili dvojno državljanstvo i koji imaju prebivalište u BiH. Drugim riječima BiH na ovaj način ima odriješene ruke da od Hrvatske traži podatke o pripadnicima HVO-a, pri čemu protokol predviđa da, primjerice, na zahtjev sudionika protokola koji se odlučio na kazneni progon (u ovom slučaju BiH), drugi sudionik (Hrvatska) mora pribaviti sve preslike dokaza kao i izvršiti provjere.

Isto tako, treba navesti, Tužiteljstvo BiH može Hrvatskoj dostavljati podatke o državljanima RH ili, pak, onima s dvojnim državljanstvom, a koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, što znači da Hrvatska može na ovaj način procesuirati svoje državljane koji su pod sumnjom u BiH.

Glavni državni tužitelji Hrvatske i BiH Mladen Bajić i Goran Salihović potpisali su u lipnju 2013. godine protokol o suradnji u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

- Protokol po svom sadržaju stavlja zajedničku volju oba tužiteljstva da razmjenjuju informacije i dokaze koji su bitni za otvaranje, pokretanje ili vođenje postupaka u BiH ili Hrvatskoj. To znači, ako Hrvatska ima određene dokaze ili podatke o zločinima koji su počinjeni u BiH, da će te podatke dostaviti BiH, ali i obratno, pojasnio je Bajić.

Kopirati
Drag cursor here to close