''Sve dok ne bude riješeno hrvatsko pitanje u BiH, nema načina da zemlja krene naprijed''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako bi pridruživanje BiH NATO-u bilo teško za Srbe jer je NATO kampanja zračnog bombardiranja od 1995. do 1999. još uvijek svježa u njihovom pamćenju, trebali bi progutati svoj ponos i shvatiti da je vrijeme da se ide dalje.

Ovo je, između ostalog, napisao u svom tekstu "Sjećate se Bosne?" za magazin "The National Interest" Gordon N. Bardos, predsjednik SEERECON-a, tvrtke za strateško savjetovanje i analizu političkog rizika koja se specijalizirala za jugoistočnu Europu.

Po njegovim riječima, Bošnjacima su prijedlozi da se BiH demilitarizira razumljivo neprihvatljivi jer bi tada bili nenaoružani između osam-devet milijuna naoružanih Srba i četiri-pet milijuna naoružanih Hrvata.

- Najvažnije je naglasiti da će članstvo u NATO-u pružiti sigurnu okolinu potrebnu za više strana kojima je teško postići dogovor i kompromis koji se od njih traži. Dodatna prednost je što bi ovo također moglo olakšati ulazak Srbije u NATO - smatra Bardos.

U svom tekstu se, također, bavi pitanjima mogućeg trećeg entiteta i zatvaranja Ureda visokog predstavnika. Iako se trenutno smatra herezom zagovaranje neke forme hrvatskog entiteta, Bardos navodi da sve dok ne bude riješeno hrvatsko pitanje u BiH, nema načina da zemlja krene naprijed.

Kada je u pitanju mogućnost da Europska unija razvije novi mehanizam pristupanja za BiH, Bardos piše da je za eurokrate stvaranje modificiranog procesa pristupanja nezamislivo.

- Ipak, duboke podjele u bosanskom društvu skoro da onemogućavaju zemlji da usvoji i implementira 170.000 stranica (a taj broj se i dalje povećava) pravne stečevine EU koje su monoetničke države poput Estonije i Mađarske uspjele usvojiti. Kada se radi o tome, postavlja se pitanje da li bi slične entički podijeljene države poput Belgije, Cipra ili Španjolske danas mogle pristati na reforme koje zahtijeva Europska unija - naglašava Bardos.

Jedan broj regionalnih lidera, kao što je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, započeli su raspravu o tome da je Bruxellesu potreban novi pristup za BiH.

Teško pitanje za Bruxelles je da li će pozitivniji ishod za Europu biti BiH koja se sporo reformira unutar usmjeravajućih mehanizama EU ili u potpunosti disfunkcionalna BiH koja vječito kasni za Europom.

- Ovo je problem s kojim bi se EU mogla suočiti i u drugim državama u regiji - piše Bardos.