Izbjeglice u svom gradu

Sumnjivo potrošeni milijuni: Mostar najrazrušeniji grad u državi

Vijesti / Politika | 27. 11. 2014. u 13:04 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Obnova stambenih jedinica i održivi povratak u HNŽ-u i Mostaru nije na zadovoljavajućoj razini, a trenutno na području te županije na povratak čeka oko 4.300 raseljenih osoba ili 1.300 obitelji'', rečeno je u četvrtak tijekom održavanja sastanka o načinima poboljšanja komunikacije između različitih razina vlasti i korisnika pomoći.

Po riječima direktora Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a Kemala Isakovića, na području te županije još uvijek treba obnoviti oko 7000 stambenih jedinica, a samo je u Mostaru 3328 oštećenih i uništenih stambenih, zbog čega je Mostar najrazrušeniji grad u državi.

Problem u Šantićevoj

''Što se tiče Mostara problem je prisutan i u Šantićevoj ulici kao i roh-bau izgradnji prostora. Zbog toga tražimo da se ti stanovi što prije završe kako bi se ljudi mogli useliti u svoje stanove'', kazao je Isaković u izjavi za novinare, dodajući kako je u obnovu Šantićevu ulice odnosno 224 stana Grad trebao uložiti oko 2 milijuna maraka, no ta sredstva nije uplatio.

Na pitanje kada će se konačno riješiti pitanje raseljenih osoba, naglasio je kako to ovisi od sredstava koja su na raspolaganju.

'' Ne možemo biti zadovoljni dok sve svi ljudi ne vrate svojim kućama'', zaključio je direktor Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a.

Predsjednik Udruge "Moj dom" Muradif Kurtović ističe kako je mnogo razočaran kada je u pitanja obnova stambenih jedinica u Mostaru.

''Nažalost, već 20 godina se vodi borba da se stambene zgrade u Mostaru obnove, a povratnici vrate u svoje domove, među kojima je jako velik broj i interno raseljenih osoba, odnosno ljudi koji u svom gradu žive kao podstanari'', naglašava Kurtović, ističući kako je politika realizacije povratka i na razini države i nižih vlasti jako spora.

Zloupotrebljena sredstva

Osvrnuvši se na obnovu stanova u Šantićevoj ulici, Kurtović upozorava kako je tu došlo do zlouporabe sredstva namijenjenih za povratak.

''Nažalost dio tih sredstava, koji je bilo oko 12.675.000 maraka, namijenjenih isključivo za obnovu i povratak, zloupotrebljeno je jer je iz tih sredstava primjerice nadograđeno 38 novih stambenih jedinica, a obnovljena je, u iznosu od milijun maraka, Muzička škola na Musali koja nema nikakve veze s povratkom. Mi smo svojevremeno, upravo zbog tih sumnji, podnijeli kaznenu prijavu protiv Grada Mostara i gradonačelnika kao odgovorne osobe. Nažalost ishod te kazane prijave još uvijek ne znamo'', dodao je Kurtović.

Na pitanje postoji li još zlouporaba sredstava namijenjenih za povratak, kazao je kako ih vjerojatno ima te da ima informacije i da su povratnike uvjeravali da uzmu neke stanove kako bi u zamjenu dali svoju imovinu za potrebe lokalnih političara.

Naglasio je kako se povratnicima generalno ne sviđa način cjelokupne procedure oko povratka jer je sama procedura, kako je kazao, neopisivo duga.

Greške lokalnih vlasti

''Danas smo čuli neke stvari koje nam ne djeluju optimistično. Nažalost, rečeno nam je 'zbog grešaka lokalnih vlasti'. Naime, trebao se pokrenuti jedan projekt povratka, ali donatori i institucije, koje su ga htjele realizirati, nisu našli sugovornike u Gradskoj upravi, navodno jer su bili na godišnjem odmoru'', kazao je predsjednik Udruge "Moj dom".

Dodao je kako je dobio saznanja da će iduće godine biti obnovljen jedan veći broj stambenih jedinca, odnosno stanova u Mostaru na kojima postoje stanarsko pravo .

Gojko Patić predstavnik udruge Srba iz Mostara ističe kako njegova udruga nije zadovoljna održivim povratkom te da veliki broj kuća srpskih povratnika još uvijek čeka na obnovu i da je još veći problem zapošljavanje povratnika.

Današnji sastanak održan je u organizaciji Misije OESS-a, u sklopu provedbe mjera Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.

Podsjetimo, gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, o obnovi je govorio u intervjuu Dnevnom avazu.

Često ste isticali činjenicu da je Mostar najrazrušeniji grad u BiH. Ipak, više od dva desetljeća nakon rata itekako su vidljivi ožiljci tog razdoblja. U Šantićevoj ulici u ulazima pojedinih zgrada još imamo naslagane vreće pijeska kao u ratu, a brojni Mostarci još uvijek su podstanari u svom gradu. Kako na to gledate?

Činjenica je da je Mostar bio najrazrušeniji grad u BiH. Iako je od rata prošlo puno vremena ta činjenica se ne smije zaboraviti. Samo je na Neretvi bilo porušeno devet mostova. Sve smo ih obnovili i još dva nova izgradili. No ono što opet želim podsjetiti, a što i Vi novinari često ili ne znate ili prešućujete, a to je da Grad Mostar kao jedinica lokalne samouprave nije nositelj aktivnosti obnove porušenog stambenog fonda. To je zakonska i svaka druga obveza resornih ministarstava od županijske, preko Federacije do državne razine.

Na svim tim razinama postoje ministarstva koja se bave obnovom i koja za to dobivaju sredstva.Ipak, uz brojne obnovljene stanove u kolektivnom i privatnom smještaju, Grad Mostar je u pripremio i organizirao jedinstveni u BiH projekt obnove 26 stambenih kolektivnih objekata sa 250 stanova, od kojih najviše upravo u Šantićevoj i ulici Tvrtka Miloša, a čija je ukupna vrijednost 12,5 milijuna KM.

Realizacija prve faze tog projekta obuhvaća rekonstrukciju svih zajedničkih dijelova zgrade te priključak na vodovodne i električne instalacije. Financijska sredstva za prvu fazu radova osigurali su sve razine vlasti u BiH, kroz ''Sporazum o zajedničkom financiranju rekonstrukcije i obnove devastiranih stambenih zgrada na području grada Mostara''. Gradska uprava Mostara također je izradila i kompletnu projektnu dokumentaciju za sve zgrade, što je koštalo više milijuna KM. Podsjeti ću kako je Gradsko vijeće Mostara donijelo je Odluku da zbog nedostatka novca u proračunu ne financira druga faze obnove stanova, već da se završi prva faza.

Gradska uprava ranije, zbog neusvajanja proračuna nije godinu dana plaćala pojedine situacije izvođačima radova, ali smo do sada veliki dio obveza izmirili i predali ključeve stanova njihovim vlasnicima po završetku radova. Nažalost, kriza koja je sve pogodila, odrazila se i na taj segment plus dio objekata ima problema s vlasništvom, odnosno nesređenim imovinsko-pravnim odnosima, tako da se i ne mogu obnavljati dok se sve to ne riješi.

Ono što očekujem iz donatorske konferencije održane 2011. na kojoj su obećana značajna sredstva Bosni i Hercegovini, da će kada se uplate ta sredstva, značajan dio biti implementiran u obnovu razrušenih zgrada u Mostaru", rekao je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić za Dnevni avaz 8. studenog 2014. godine.

Kopirati
Drag cursor here to close