Prisluškivanje u BiH: Sve se zna, a ništa se ne zna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prisluškivanje u BiH vrši se mimo svih europskih standarda i veliki problem je što ne postoji zainteresiranost da se ovo pitanje riješi, upozorio je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka, rekavši za Nezavisne novine kako nitko ne zna što se radi s nastalim materijalom i da nema statistike o tome koliko je zakonitog presretanja komunikacija od strane policije tijekom godine.

"Stiče se dojam da ovakvo stanje odgovara svima, što nije istina", rekao je Kovačević za Nezavisne novine i dodao kako je inspektorima Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH nedavno u sva tri vodeća telekom operatera u BiH onemogućena kontrola zakonitosti presretanja telekomunikacija, odnosno pristupa osobnim podacima.

Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH u svom izvještaju o radu za prošlu godinu također je istaknula probleme s kojima se suočavaju prilikom kontrola u telekom operaterima u BiH.

"Prilikom vršenja inspekcijskih nadzora stav telekom operatera bio je da se ne dozvoli da inspektori ostvare uvid u bilo koji dokument koji je označen stupnjem tajnosti. Zbog toga nije bilo moguće izvršiti kontrolu zakonitosti obrade osobnih podataka u postupcima presretanja telekomunikacija, odnosno utvrditi postoji li sudska naredba kao osnovni uvjet za zakonitost ove radnje", navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2013.

U ovoj agenciji upozoravaju kako i pored toga što njihovi inspektori koji kontroliraju zaštitu osobnih podataka u BiH imaju potrebne certifikate i odobrenja za pristup tajnim podacima, te im informacije budu uskraćene.

"Naše inspektore samo je zanimalo postoji li iza svakog naloga za prisluškivanje odobrenje suda, što bi bio dokaz da je presretanje zakonito", rekao je Kovačević, dodajući kako nije isključeno kažnjavanje telekom operatera zbog toga.

Zbog svega ovoga, a kako se navodi u izvještaju o radu, Agencija za zaštitu osobnih podataka pokrenula je inicijativu koja ima za cilj da se iz svih zemalja EU analiziraju europski standardi i praksa u oblasti prisluškivanja.

Inače, svim zakonima u BiH definirano je da za prisluškivanje mora postojati nalog suda s navedenim jasnim informacijama zbog čega se neko prisluškuje. Također, definirano je da onaj tko je prisluškivan mora u roku od 30 dana od dana kada je prestalo prisluškivanje biti obaviješten o tome.

Predrag Ćeranić, stručnjak za sigurnost, kaže da, nažalost, ta tema nikoga u BiH ne zanima, posebno politiku, bez koje je nemoguće prisluškivanje staviti pod institucionalnu kontrolu.

"Imate slučajeve da čak u novinama objave transkripte prisluškivanih razgovora i nikom ništa. U svim zemljama EU normalno je da se objavi statistika o tome koliko je građana prisluškivano, a kod nas ništa", kaže Ćeranić i naglašava kako u BiH postoje mehanizmi da se nelegalnom prisluškivanju stane ukraj i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti, ali da očigledno u ovom trenutku to nikoga ne zanima.