Popis najviših dužnosnika iz BiH koji su osuđeni u posljednjih pet godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pravosuđe BiH u proteklih pet godina donijelo je 39 osuđujućih presuda protiv nositelja javnih funkcija u BiH na svim razinama, pokazuju preliminarni podaci Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

Prema tim podacima, podignute su 84 optužnice, od kojih ih je 47 potvrđeno. Sa druge strane, od 39 presuda, pet je pravomoćno, a 33 su nepravomoćno. Od tih presuda, 21 su zatvorske kazne, dok je 17 uvjetnih, pišu Nezavisne novine.

Najduža zatvorska kazna u visini od tri godine dodijeljena je Milovanu Čereku, načelniku općine Brod i potpredsjedniku SP-a, za primanje mita, a optužnicu je podiglo Specijalno tužiteljstvo RS. Predmet je vođen na Okružnom sudu u Banja Luci, a Čerek, koji je nedavno preminuo, osuđen je zbog primanja mita od 136.000 KM. Odrezana mu je i novčana kazna u visini od 24.000 KM, zabranjeno obavljanje javnih funkcija u razdoblju od pet godina od izricanja presude, a oduzeta mu je imovina u vrijednosti od 122.000 KM.

Mirku Stojiću, generalnom tajniku Predsjednika RS, odrezana je zatvorska kazna od dvije godine za zloupotrebu službenog položaja, a optužnicu je podiglo Specijalno tužiteljstvo RS. Stojić je na račun proračuna uplatio 70.000 KM.

BROJEVI
84 optužnice podignute
47 optužnica potvrđeno
33 presude nepravomoćne
5 pravomoćnih presuda
21 presuda zatvorska kazna
17 uvjetnih kazni

Prema podacima USAID-a, koji je uradio analizu efektivnosti pravosuđa u BiH u 2016. godini, utvrđeno je da je indeks porastao za 4,4 posto u odnosu na 2015. Od maksimalne vrijednosti od sto poena, pravosuđe BiH je 2015. uspjelo ostvariti 54,41 poen, a 2016. je ostvarilo 56,78 poena.

U pogledu efikasnosti u odnosu na 2015. godinu stanje je popravljeno za oko 0,5 poena, odgovornosti i transparentnosti za 0,7 poena, kapaciteta i resursa za 0,8 poena, a neovisnosti za 0,4 poena. Do pada je došlo u kategoriji kvaliteta rada za 0,1 poen. Prema podacima USAID-a, percepcija javnosti je popravljena za sedam posto, odnosno pola poena u odnosu na 2015. godinu. Najznačajnija poboljšanja bilježe se u percepciji o smanjenju broja neriješenih predmeta, u borbi protiv korupcije i povjerenja u suci i tužitelje.

Piter Dafi, direktor USAID BiH, podsjetio je da je ovo druga godina da USAID podržava izradu indeksa.

"Ovaj indeks je jedinstveni alat za pomoć zaposlenim sektora za identificiranje prednosti, ali i slabosti u samom pravosudnom sistemu, kako bi se što efikasnije radilo na poboljšanju. Iako rezultati indeksa pokazuju izvjestan napredak u percepciji, postoji veoma značajan prostor za poboljšanje rada pravosudnog sistema. Vjerujemo da je bolje informirana javnosti, što je dodatna vrijednosti ovakvih istraživanja, daleko spremnija da zahtijeva transparentnost i odgovornost javnog sektora", rekao je on.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla i bivši sudac i tužitelj, koji radi na nekoliko projekata unapređenja rada pravosuđa, ističe da se ne može reći da napretka nema, ali da je percepcija i stručne javnosti i građana da još nema presuda za brojne "zvučne" predmete koji su pompozno pokretani.

Dodao je i da zabrinjava veliki broj uvjetnih presuda, a kao jednu od ključnih preporuka navodi potrebu jačanja nezavisnosti pravosuđa, recimo, kroz mijenjanje načina financiranja njihovog rada. Dodao je i da je potrebno osposobljavati vještake, kao i mijenjati pojedina zakonska rješenja koja onemogućavaju tužiocima i sucima da riješe najosjetljivije predmete.