Čiji će biti Krim

Počeo referendum koji je potaknuo najveću krizu u odnosima Istoka i Zapada

Vijesti / Svijet | 16. 03. 2014. u 07:45 M.A.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Milijun i pol glasača na ukrajinskom poluotoku Krimu počelo je u nedjelju glasovati o pripojenju Rusiji, na referendumu koji je osudila međunarodna zajednica, ali ima potporu Rusije i uglavnom nitko ne dvoji u njegov ishod.

Dok su ruske snage i proruske milicije raspoređene na Krimu, stanovnici te regije na jugu Ukrajine pozvani su na birališta izjasniti se između integracije s Ruskom Federacijom i veće autonomije unutar Ukrajine.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini.

Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto. Ukrajinaca ima oko 24 posto. Tatari, sunitski muslimani turskog podrijetla koji čine oko 12 posto stanovništva Krima, kažu kako će bojkotirati referendum unatoč obećanju vlasti da će im dati financijsku pomoć i pravo na zemlju.

Premijer Krima Sergej Aksjonov čiji izbor Kijev ne priznaje rekao je kako ima dovoljno sigurnosnih snaga da se osigura neometano glasovanje u nedjelju.

Aksjonov je rekao kako više od 80 posto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ukoliko glasovanje prođe kako očekuje kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana.

Skupština Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.

Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, prvi rezultati bit će objavljeni do kraja dana, a konačni u ponedjeljak.

Kopirati
Drag cursor here to close