Iznenadite napretkom

Picula: BiH je stress test za EU

Vijesti / Flash | 25. 10. 2014. u 11:24 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, zastupnik Tonino Picula danas sudjeluje na Međunarodnoj konferenciji pod nazivom ''Bosna i Hercegovina na prekretnici – Novi pristup euroatlantskim integracijama'' u Sarajevu, koja traje do 26. listopada.

''Štefan Füle je kao europski povjerenik za proširenje naveo tri kriterija po kojima će se mjeriti napredak BiH: vladavina prava, ekonomija i jačanje kapaciteta državne administracije. Ja bih tome dodao još jedan kriterij: suradnju u regiji. Volio bih da BiH iznenadi svojim napretkom, jer europeizacija Hrvatske bit će potpuna tek kada svi naši susjedi budu u EU'', rekao je Picula u svom govoru.

Napomenuo je da je "BiH stress test za EU za širenje ne samo teritorija već i utjecaja. Bruxelles prema zapadnom Balkanu mora imati drugačiji pristup jer je zapadni Balkan unutrašnje dvorište Europske unije.''

''Volio bih da BiH nova rješenja pronađe na principu unutrašnjeg konsenzusa, a ne isključivo vanjskog pritiska. Nova vlast neće imati previše prostora za blef-politiku jer živimo u kriznim vremenima, vremenima resetiranja političkih odnosa u svijetu'', naglasio je Picula.

''Junckerova izjava kako u idućih pet godina neće doći do proširenja ne smije biti razlog za razočaranost niti alibi za nedjelovanje pogotovo u BIH, koja prema riječima Fülea zauzima predzadnje mjesto po napretku'', rekao je Picula i dodao da je ta izjava više bila namijenjena domaćoj EU publici nego publici zemalja u čekaonici EU. ''Ovo je vrijeme za veliki posao koji će biti adekvatno nagrađen nakon isteka Junckerovog mandata. Ukoliko zemlje Zapadnog Balkana ostvare adekvatan napredak možda bi nakon 2020. moglo doći do drugog velikog vala proširenja (nakon 2004.)'', zaključio je Picula. Dodao je i da je zadatak međunarodne politike kako novim izazovima prilagoditi sigurnosni sustav koji je kreiran u San Franciscu i nadopunjen u Helsinkiju i to će se pitanje svakako naći na agendi u idućih 5 godina.

Na konferenciji sudjeluje veliki broj predstavnika Paneuropskih organizacija, predstavnici bh vlasti, međunarodne zajednice i akademske zajednice, navodi se u priopćenju. 

Kopirati
Drag cursor here to close