24 godine

Obljetnica napada na selo Ravno

Vijesti / Flash | 01. 10. 2015. u 18:39 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) prvi oružani napad na Bosnu i Hercegovinu izveli su 1. listopada 1991. godine, kada su napali, opljačkali, zapalili i do temelja uništili hrvatska sela u istočnoj Hercegovini Ravno i Hrasno. Ravno je napadnuto u djelovanju JNA u agresiji prema Hrvatskoj u akciji, u smjeru Dubrovnika.

U noći između 18. i 19. rujna 1991. godine ''rezervisti'' JNA iz sastava tzv. Podgoričkog korpusa, u sklopu napada na Dubrovnik, otpočeli su s opkoljavanjem sela Ravnog. S ciljem stvaranja povoljnih preduvjeta za granatiranje hrvatskih enklava u istočnoj Hercegovini, uključujući i Ravno, otpočeli su s ukopavanjem teškog topništva u blizini sela Galičići, Veličani i Zavala u Popovom Polju.

JNA je, nakon napada na Ravno, lažno objavila kako je uništila snažno ustaško uporište, iako u Ravnom nije bilo ni radno ni vojno sposobnog stanovništva.

U noćnim satima 30. rujna 1991. godine rezervisti JNA, koji su djelovali pod izravnim nadzorom KOS-a, zauzeli su prometnicu Ljubinje - Trebinje, kao i dominantne visinske točke u blizini sela Ravno i Trnčina. U ranim jutarnjim satima, 1. listopada 1991., napadnuto je Ravno, a u popodnevnim satima, istoga dana, uslijedio je i napad na Čepikuće. Međutim, nešto prije napada na Čepikuće, u prostoru Trebinje, oružani otpor rezervistima pružila je jedna postrojba Zbora narodne garde i dragovoljci s područja Hercegovine.

U bitci koja je trajala nekoliko sati srpsko-crnogorski rezervisti su pretrpjeli iznimno težak poraz, te su bili prinuđeni na uzmak prema Popovom polju. Slijedećih nekoliko dana su, iz svojih utvrda, topničkom i minobacačkom vatrom granatirali hrvatska sela u okolici Popovog polja, i to s ciljem protjerivanja hrvatskog pučanstva s tih prostora.

Nakon uništenja Ravnog, uslijed političke neorganiziranosti bosanskohercegovačkih političara, kao i vojne nespremnosti i neorganiziranosti, dolazilo je do nekorektnih izjava pojedinih političara, koje su unosile razdor i nesporazume u političkom vrhu.

Propagandnim djelovanjem JNA, mogle su se čuti izjave pojedinih novinara da Ravno uopće nije u BiH. Ravno je uništeno u ratnim operacijama JNA i crnogorskih rezervista radi osvajanja Dubrovnika.

Na primjeru Ravnog, pokazala se nemogućnost republičkog rukovodstva da spriječi JNA u uporabi područja BiH kao poligona za napad na Hrvatsku. 

Poslije osam mjeseci okupacije, jedinice HVO-a oslobodile su Ravno.

Kopirati
Drag cursor here to close