Nije kriv: Šešelj je slobodan čovjek

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vojislav Šešelj oslobođen je po svom točkama optužnice.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da je projekt stvaranja tzv. velike Srbije politički, a ne zločinački cilj.

Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. velike Srbije

"Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije", kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.

Nema udruženog zločinačkog pothvata

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio etnički progon nesrba iz dijelova Hrvaske i BiH radi stvaranja velike Srbije.

"Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjene zločina, kazao je predsjedavajući sudac.

"Tužitelj nije doakzao postojanje udruženog zločinačkog pothvata", kazao je Antonetti.

Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija.

"Vojislav Šešelj prikazuje Srbe kao žrtve agresije muslimana i Hrvata, i tvrdi da su pokrenuli protivustavno otcjepljenje, koje je dovelo do pokretanja sukoba u kojem su Srbi postupali kao branitelji. Regrutovanje dobrovoljaca je bilo dio legitimne obrane Srba, tvrdi Šešelj. Šešelj nije negirao postojanje plana o stvaranju Velike Srbije, kao i pojedine zločine. Ipak, tvrdio je da njegovi dobrovoljci nisu bili pod njegovom kontrolom, kao i da je ideja Velike Srbije imala drugi karakter od onoga što je tvrdio tužitelj'', rekao je predsjedavajući Vijeća Jean-Claude Antonetti, koji je pročitao točke optužbe protiv Šešelja.

U tri točke se tereti za zločine protiv čovječnosti: progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje.

Šest točaka optužnice Šešelja tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja: ubojstvo, mučenje i okrutno postupanje, bezobzirno razaranje i pljačka javne ili privatne imovine.

Razlikovanje Šešeljavaca 

''Šešeljevci su se mogli razlikovati prema njihovom fizičkom izgledu i obilježjima koji su nosili'', rekao je Antonetti.

No, Vijeće je zaključilo kako dobrovoljci njemu nisu bili podređeni u trenutku vojnih djelovanja te da su jugoslavenske oružane snage mogle računati na dobrovolje kako bi se ojačali. Bili su podređeni istoj vojnoj hijerarhiji.

Šešelj nije mogao imati nikakvu hijerarhijsku vezu s ovim postrojbama kad su uključeni u Vojsku Jugoslavije i RS-a 

Vijeću su predočeni dokazi da su u periodu optužnice na određenim mjestima gdje su počinjeni zločini bili Arkanovi Tigrovi, Beli orlovi, Odred Dušan silni, Crvene beretke ili Jedinica za specijalne operacije Srbije, Žute ose, jedinica Vasilija Vidovića, Bogićeva jedinica koja je poznata kao i Grupa iz Loznice, jedinica Karađorđe, Srpska garda...Vijeće je razmotrilo navod odnosa tih grupa i Šešelja. Mišljenje Vijeća je kako nema dovoljno dokaza da je on bio povezan s određenim paravojnim jedinicama.

Vijeće također zaključuje da nema dokaza o hijerarhijskoj vezi Šešelja sa grupom iz Loznice i Srpskom gardom. Vijeće zaključuje kako je Vojin Vučković bio komandant jedne jedinice dobrovoljaca Žute ose. Šešelj se distancirao od Žutih osa nakon ubojstava u Zvorniku. Vijeće je zaključilo da su neki dobrovoljci SRS-a postali dio Crvenih beretki".

Neizravna krivnja

"Većina članova Vijeća zaključuje da Tužiteljstvo nije dokazalo van razumne sumnje, da nesrpsko sstanovništvo nije bilo izloženo sustavnom napadu u velikim dijelovima Hrvatske i BiH. Tijekom perioda na koji se odnosi optužnica, predoženi dokazi pokazuju da je bio sukob snaga koji su obuhvatile civilne elemente. Tužitelj nije dokazao da su civili bili masovno na meti, tužitelj iznosi opće tvrdnje bez dokaza. U tim okolnostima, većina ne može zanemariti argumente obrane da su civili bježali i sklanjali se u dijelove gdje su bili pripadnici iste grupe. Autobusi nisu bili dio prisilnog premještanja, već humanitarna pomoć neborcima koji su bježali."

Vijeće kaže kako Tužiteljstvo ne treba zahtijevati izravnu, već neizravnu odgovornost Šešelja za progon. Ne postoje pravi elementi za bilo kakvu krivičnu odgojnost za zločin protiv čovječnosti.

Tužiteljstvo nije dokazalo izvan svake razumne sumnje da je postojao rašireni i sustavni napad na nesrpsko stanovništva u Hrvatskoj i BiH, točnije u Vukovaru, Zvorniku, u okolini Sarajeva, općinama Mostar i Nevesinje u razdoblju na koje se odnosi optužnica.

Tužiteljstvo je u svojoj završnoj riječi ranije predložilo sudu da Vojislava Šešelja osudi na kaznu zatvora od 28 godina, dok je Šešelj tražio oslobađajuću presudu.

Šešelj je izjavio da je današnji dan za njega kao svaki drugi.