Istraga se nastavlja

Mostar: Tužiteljstvo BiH objavilo imena uhićenih pripadnika Armije BiH

Vijesti / Flash | 20. 08. 2014. u 11:37 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužitelj iz Regionalnog tima broj 5 Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH uputio je prema Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora za četiri osobe osumnjičene za ratne zločine počinjene tijekom 1993. godine na području Potoka, općina Mostar.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je za osumnjičene: Enesa Ćurića, rođenog 23.11.1956. godine u mjestu Humilišani u općini Mostar, gdje je i nastanjen, državljanina BiH, Ibrahima Demirovića zvanog 'Hećim', rođenog 27.02.1955. godine u mjestu Gornja Bijenja, općina Mostar, nastanjenog u Mostaru, državljanina BiH, - Samira Kresu, rođenog 26.06.1964. godine u općini Jablanica, nastanjenog u Mostaru, državljanina BiH i Habiba Čopelja, rođenog 25.09.1947. godine u mjestu Presjeka, općina Nevesinje, nastanjenog u Blagaju, državljanina BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Navedeni osumnjičeni se terete da su počinili kazneno djelo iz člana 173. KZ BiH ratni zločin protiv civilnog stanovništva i kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ-a BiH.

Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužitelj je prema Sudu BiH uputio prijedlog za određivanje mjere pritvora u trajanju od 30 dana iz razloga definiranih u članu 132. stavu 1. točki b) ZKP-a BiH.

Između ostalog, mjera pritvora je predložena zbog opasnosti da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak i zbog opravdane bojazni da bi osumnjičeni, ukoliko bi se našli na slobodi, mogli ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, suučesnike i pomagače, odnosno da bi uništili dokaze i tragove bitne za ovaj postupak.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je Sudu BiH, a Tužiteljstvo nastavlja istragu u tom predmetu.

Predsjednik HVIDRA-e HNŽ-a Zoran Zovko za Dnevni list je otkrio i stvarne razmjere onoga što se događalo na području Bijelog Polja, naglasivši kako je sve krenulo 30. lipnja kada su se u sklopu šire akcije svi domaći Bošnjaci u HVO-u, njih oko 200, okrenuli s oružjem HVO-a protiv Hrvata i stavili na raspolaganje Armiji.

U toj su akciji zarobili oko 210 ljudi u Bijelom Polju, od toga oko 100 civila, žena, djece i staraca, te ostalih vojnika koji su do tada bili zajedno s Bošnjacima na položaju prema linijama VRS-a.

Nakon toga, uspostavili su, tvrdi Zovko, logor u Osnovnoj školi “Bratstvo i jedinstvo”, gdje je smješten i najveći dio zarobljenih. U logoru su, ističe, vladali vrlo loši uvjeti, a smrtno je stradalo, dodaje, nekoliko osoba.

Zovko pak navodi kako tek treba vidjeti hoće li ovaj slučaj voditi do stvarne zapovjedne odgovornosti, uz opasku kako bi trebalo krenuti od Operativne skupine Igman.

- Tu je napravljen plan napada na Hrvate u dolini Neretve i u sklopu tog plana došlo bi do udruženog zločinačkog pothvata na području Hercegovine. Međutim, od toga se konstantno bježi jer ne treba zaboraviti kako su ovom akcijom napadnuti prostori od Rame, Uzdola, preko Konjica, Jablanice, Doljana, Sovića pa sve do Mostara. Sve je krenulo u kratkom razdoblju i na isti način, uz pomoć Bošnjaka iznutra koji su bili u HVO-u, upozorio je Zovko, naglasivši kako bi se temeljitom istragom došlo do samog vrha Armije BiH.

Zovko je otkrio kako se zataškava činjenica kako je postojao i dogovor hrvatske i bošnjačke strane o kolektivnoj razmjeni civila, no sve je propalo nakon što je ubijen lokalni zapovjednik Armije BiH 'Jugo'.

Kopirati
Drag cursor here to close