Jedina bitna tema oko koje postoji konsenzus među političkom elitom u Hrvatskoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata (ZKHS) i Udruge građana ISTINA organizirana je javna tribina ''Novi politički odnos EU prema BiH'', kojoj je svjedočilo preko dvije stotine posjetitelja u Kinu Forum u Studentskom domu ''Stjepan Radić'' u Zagrebu.

Cilj tribine bio je rasvijetliti odnos Europske Unije i Bosne i Hercegovine u duhu novih događanja, poput donošenja Rezolucije o BiH i sve češćih izjava političara iz Republike Hrvatske o budućnosti i preustroju BiH, te položaja Hrvata u njoj.

Gosti tribine bili su zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Ivo Stier te sociolog iz Mostara, Ivan Vukoja.

Na početku tribine prisutne je u ime udruge ISTINA pozdravio dr. sc. Nino Raspudić, te zahvalio gostima što su pronašli vremena, ističući kako su upravo ova tri gosta važni akteri cijele priče koja je sadržana u nazivu tribine. Također, kazao je da mu je drago da su prisutni predstavnici najveće vladajuće i najveće oporbene stranke u RH, koji su unatoč toj činjenici, uspjeli postići konsenzus oko nacionalne platforme, pokazujući koji je put prema tome da se postane ozbiljna nacija.

Prof. Raspudić pohvalio je to što su učinili da tema odnosa RH, a samim time i EU, prema BiH - od dnevno političkih prepucavanja, pomalo paradoksalno, postane jedina bitna tema oko koje postoji konsenzus među političkom elitom u RH. Zatim je predstavio gosta Ivana Vukoju, urednika kultnog časopisa „Status“ i suosnivača novoformiranog Instituta za društveno-politička istraživanja u BiH, koji je za ovu prigodu došao iz Mostara.

Dodao je kako ''Status'' već deset godina potiče i otvara kvalitetnu javnu raspravu na principu pozivanja neistomišljenika da progovore i pišu o bitnim pitanjima.

Moderator tribine, student Drago Barać, otvorio je raspravu s pitanjem o budućnosti BiH, na što je g. Vukoja odgovorio kako se u BiH teško dogovoriti oko budućnosti, kao i oko prošlosti te je predložio da se najprije dogovorimo oko sadašnjosti. Istaknuo je kako je jedna od karakteristika BiH društva sklonost prema negiranju činjenica i strah od zaključka.

Najvažnija činjenica u razumijevanju BiH, tvrdi Vukoja, jest to da je BiH višenacionalna država u kojoj se 96% ljudi izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda, što se više puta pokazalo na izborima, kao i na popisu stanovništva. Često se, kaže, događa da se radi na ideologizaciji stvarnosti, umjesto da se ona konceptualizira. Vukoja vidi budućnost BiH u jednom federalističko-konsocijacijskom modelu, kakvih postoji čitav spektar, a u kojem će svi legitimni interesi svih naroda i građana biti zadovoljeni.

Europarlamentarac Tonino Picula, za početak je podijelio s gostima jednu misao koja mu je pala na pamet dok je, poslije nedavnih nemilih događaja u Ukrajini, razgovarao sa ukrajinskim ambasadorom u EU.

Misao je sljedeća: izgleda da svako toliko, deset, dvadeset, ili više godina, slabosti međunarodnog političkog poretka i nereagiranje, učine neku zemlju simbolom slabosti međunarodne politike. Dodaje još kako je BiH jednom prilikom opisao i kao „državu s ugrađenim tvorničkim greškama“, pa se treba zapitati i o tvornici u kojoj je ta greška nastala, o nedostatcima daytonskog poretka. Nedavni prijedlog, da se u pregovorima EU i BiH predstavnika odvoje tehnički od političkih razgovora, nije dobar, a budući da je izborna godina i mandati se privode kraju, za nekakve veće promjene, poput onih koji su se dogodili između Kosova i Srbije, vremena više nema. Picula za sebe kaže da je pristalica novog političkog angažmana u BiH.

Gosti su odgovarali i na pitanje mogućeg utjecaja stanja u Ukrajini na stanje u BiH, a Vukoja je opisao pozadinu nedavnih prosvjeda u BiH, te ih nazvao ''pokušajem da se revolucionarnim demosom, razvlaste konstitutivni narodi''. Zaključio je da je to klasičan unitarni hegemonistički koncept koji je već prepoznat u politici Harisa Silajdžića (slogan 100% BiH), nametanjem Komšića putem lažne socijaldemokracije a sada i preko ulice. Argumentacija i zahtjevi prosvjednika jasno su pokazali da su oni na fonu određenih velikobošnjačkih interesa. Sve je to na veliku štetu BiH.

Za kraj, gosti nisu htjeli previše riječi trošili na komentiranje izjava isluženih političara kao što su Stipe Mesić, Paddy Ashdown i Wolfgang Petritsch, nego su pozvali da se okrenemo budućnosti.

Zatim su uslijedila pitanja iz publike: Istraživanje 'Vukoje o legitimitetu Željka Komšića, pitanje o tome je li moguće promijeniti situaciju u BiH uz današnju garnituru političara, smjena Fahrudina Radončića, te pitanje o tome može li se utjecati na ponašanje stranke SDA koja je članica EPP-a budući da su HDZ, ali i HDZ BIH, članice EPP-a.

Odgovore na pitanja, kao i ostatak ove zanimljive i edukativne rasprave, pogledajte na cjelokupnoj snimci tribine ili pročitajte na stranicama ZKHS. Fotogaleriju možete pogledati na službenoj facebook stranici ZKHS-a.