Isti lijek u BiH osam puta jeftiniji nego u Hrvatskoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na putu od Dubrovnika prema Sinju, jedan se putnik zaustavio ispred apoteke u Neumu, dakle na području Bosne i Hercegovine, kako bi kupio Chloramphenicol, antibiotsku mast za oči, “s obzirom da se to u Hrvatskoj ne može kupit bez recepta“.

Ljekarnica mu je dala mast i naplatila je jednu i pol konvertibilnu marku, ili, zaokruženo, šest kuna. Usput mu je rekla kako je od nekoga čula da ta ista mast u Hrvatskoj košta - 46 kuna!

Piše dalje putnik iz Hrvatske da nije mogao vjerovati, da je to ipak prevelika razlika, gotovo 800 posto skuplje. Stoga je, nakon povratka u Hrvatsku, u ljekarni u Sinju utvrdio da ista antibiotska mast, Chloramfenicol, u Hrvatskoj doista košta puno više nego u neumskoj ljekarni, piše Slobodna Dalmacija.

Sinjski su se ljekarnici priči iz Neuma “čudom čudili - lijek, naime, proizvodi Krka iz Slovenije“. BiH nije u EU, “ali i oni zaračunavaju nekakvu maržu i imaju neki PDV na tvorničku cijenu. Teško je vjerovati da subvencioniraju lijek koji se kupuje u slobodnoj prodaji. Osamsto posto? Pobogu, pa koje su to marže!? Sad mi je jasnije zašto se naš zdravstveni sustav raspada, a i ne samo zdravstveni. Pa koje smo mi to ovce kad nas tako šišaju!?“

Mnogi u Hrvatskoj koji žive uz granicu s BiH ili tamo često putuju jako dobro znaju da su mnogi lijekovi koji nisu na osnovnoj listi HZZO-a jeftiniji u BiH, a unutar BiH, opet, jeftiniji su na području Republike Srpske nego Federacije BiH.

Nisu sve razlike, međutim, drastične kao kod Krkina Chloramphenicola, ali jesu velike: pakiranje Caffetina s 12 tableta košta od 1,5 do dvije konvertibilne marke, odnosno od šest do osam kuna, a u Hrvatskoj 17 kuna (4,25 KM), Voltaren čepići od 50 miligrama su 58 kuna, a u Hrvatskoj 109 kuna bez recepta (s receptom 22), Aspirin protect oko 17 kuna, u Hrvatskoj 38,60…

S druge strane, međutim, i stanovnici BiH znaju doći kupovati lijekove u Hrvatskoj - čak i ako su ti lijekovi na listama tamošnjih ustanova za zdravstveno osiguranje.

Onaj putnik s početka priče u pravu je: Krkina antibiotska mast Chloramphenicol, koja je u Neumu marku i pol, u Grudama još i manje - 1,45 KM, odnosno manje od šest kuna, u splitskim ljekarnama košta između 45 i 50 kuna.

Zašto je razlika tolika, nitko ne zna. Tablete protiv bolova, sirupe za kašalj, dječju mast i slično mnogi iz Hrvatske odavno, ako za to imaju priliku, kupuju u BiH, znajući da će tamo manje platiti, no kako Slobodna Dalmacija doznaje u ljekarnama u Neumu i Grudama, nije to senzacionalna brojnost.

''Ima kupca iz Hrvatske, ali ima ih oduvijek. Međutim, kupuju tek desetak vrsta lijekova koji su kod nas jeftiniji, primjerice Caffetin, aspirin, Voltaren'', kaže Ljilja Boras iz Ljekarne “Grude”.

Navodi, međutim, kako i kupci iz BiH odlaze u Hrvatsku, budući da su u Hrvatskoj neki lijekovi jeftiniji nego u BiH, primjerice tablete Plavix tvrtke Bristol Myers Squibb (uzimaju ih srčani bolesnici nakon infarkta ili nakon ugradnje stenta), koje u Grudama koštaju 54,75 KM, odnosno 219 kuna, a u Hrvatskoj se može kupiti za 105,97 kuna, kolika im je cijena, primjerice, u splitskoj ljekarni Lučac.

Plavix jest na listi tamošnjeg zavoda za zdravstveno osiguranje, ali situacija u BiH, koja u nekim slučajevima uključuje i liste čekanja, te pedesetpostotno sudjelovanje u cijeni lijeka, čini isplativijim kupiti ga u Hrvatskoj.

U ljekarni u Neumu doznaje se da ni oni ne znaju zašto je Chloramphenicol, koji nije na tamošnjim listama lijekova niti se kupuje na recept, tako jeftin u odnosu na cijenu u Hrvatskoj. Češći je slučaj da su lijekovi koji nisu na listama zavoda u BiH jeftiniji u Hrvatskoj, zbog čega su ih pacijenti odlazili kupovati u Hrvatsku. Kao primjer izdvajaju Belupov antihipertenziv Iruzid, no otkako je taj lijek u BiH stavljen na listu, kupci Iruzida vratili su se bosanskohercegovačkim ljekarnama.

''Glavni utjecaj na cijenu lijeka ima politika formiranja cijena proizvođača, te PDV, budući da je porez na dodanu vrijednost na sve lijekove koji ne idu na teret HZZO-a 25 posto'', kaže Mate Portolan, ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije.

U cijeni su, dodaje magistar Portolan, i dvije marže - veleprodajna od 8,5 posto, i ljekarnička koja može biti različita, ovisno o tome je li lijek bezreceptni, pa mu se marža slobodno formira, ili je s liste pa ima diferencirane marže - no one nisu više od 35 posto. Za ljekarničke, pa i veleprodajne marže ravnatelj Portolan kaže da su na razini europskih.

''Hrvatska je po pitanju tržišta lijekova vrlo uređena zemlja. Svi lijekovi koji ulaze - ulaze kroz kontrolirani sustav'', kaže magistar Portolan. Objašnjenje onoj nevjerojatnoj razlici u cijeni za isti proizvod - ne nalazi. I sam je dobio mail koji je ovih dana u zdravstveno-medicinsko-farmaceutskim krugovima veliki hit.

No, načelno objašnjavajući što sve - osim politike formiranja cijena koju provodi sam proizvođač - može utjecati na cijenu lijeka, ravnatelj Portolan iznosi kako i HZZO snažno utječe da proizvođači znatno snize cijene lijekova na listi, ''no to, međutim, kompenziraju kroz kontinuirano povećavanje cijena lijekova koji ne idu na recept'', kaže magistar Portolan.