Hrvati žele promjenu izbornog sustava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Referendum o promjeni izbornog sustava zatražilo je više od 350.000 hrvatskih birača, pokazuju nepotpuni podaci s otprilike 75 posto obrađenih lokacija, priopćila je danas Građanska inicijativa "U ime obitelji", pokretač referendumske inicijative.

Točan broj prikupljenih potpisa znat će se idućih dana nakon što se obrade svi podaci, navodi Inicijativa U me obitelji koja je objavila nepotpune rezultate zbog velikog interesa javnosti, javlja Fena.

Inicijativa očekuje da će potpune informacije o broju potpisa imati u sljedećih nekoliko dana kada će se i iz najudaljenijih mjesta prikupiti sve potpisne knjižice. Već sada su uvjereni kako je prikupljeno dovoljno potpisa i da je dovoljan broj građana zatražio raspisivanje referenduma.

U cilju maksimalnog smanjivanja troškova referenduma, Inicijativa će potpise predati Saboru čim prikupi sve potpisne knjižice i zatražit će od Sabora žurni postupak provjere potpisa kako bi se referendum mogao održati u isto vrijeme s predsjedničkim izborima.

Izjašnjavanje hrvatskih birača o raspisivanju referenduma koji bi doveo do uspostave pravednijeg izbornog sustava i omogućio da hrvatski birači već na sljedećim parlamentarnim izborima svoje zastupnike u Sabor biraju imenom i prezimenom, završeno je jučer u ponoć, navodi Inicijativa u priopćenju.

Izjašnjavanje je trajalo od nedjelje, 21. rujna, do nedjelje, 5. listopada ove godine, prenosi Fena.

U Inicijativi ističu da se prikupljanje potpisa provodilo se u otežanim uvjetima zbog uskraćivanja dozvola za postavljanje štandova u nekim od najvećih hrvatskih gradova.

Ministar pravde Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.

"Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud", kaže Bauk.

Odbor za Ustav i Ustavni sud su, naime, 2010. protumačili da nešto više od 717 tisuća potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu čini gotovo 16 posto ukupnog broja birača, što bi značilo da je birača tada bilo gotovo 4,5 milijuna.

U međuvremenu su, međutim, promijenjeni propisi o popisima birača, u koje ulaze hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj s važećim osobnim iskaznicama, dok je za birače u inozemstvu uvedena obveza prethodnog registriranja, najkasnije 10 dana prije izbora ili referenduma, piše Fena.

Popis birača dio je registra birača, koji se sastoji od evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Kad je udruga "U ime obitelji" lani objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka, također su se pojavila različita tumačenja potrebnog broja potpisa.

Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore.

"Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj", rekao je tada Vladimir Šeks(HDZ).

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar za prijepore oko broja potrebnih potpisa danas proziva ministra Bauka.

"Za raspisivanje referenduma potrebno je 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, a koliko je to, ne znam, nemam evidenciju kod sebe, no vidljivo je da to ne zna ni ministar", rekao je Mlakar Hini.

Uvjeren je da prijepori oko broja birača potvrđuju da je Vlada "napravila rusvaj u popisu birača, koji je umanjen za sve koji su nasilno izbrisani, sve u inozemstvu i sve kojima je istekla osobna iskaznica".

Bauk, međutim, krivnju za rasprave oko broja potrebnih potpisa prebacuje na HDZ.

"Oni koji blokiraju izmjene Ustava kojima bi se točno utvrdilo da je za referendum potrebno 200.000 potpisa sami doprinose da se javljaju ovakve rasprave, a među njima je i gospođa Željka Markić, zbog svog odnosa prema pojedinim saborskim klubovima i zastupnicima", izjavio je Bauk.