Europa i mljekari ne posustaju, država ne sluša

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ni Europska unija ni mljekari neće popustiti, a razgovor između proizvođača mlijeka i države još se uvijek čeka. Kraj je to jedne epizode u nedovršenoj priči o izvozu mlijeka iz BiH, koja posljednih dana dobiva novo poglavlje. Mljekari prosvjeduju. No, pravila su jasna. Problem je, kao i nebrojeno puta do sada, u nedogovoru u Bosni i Hercegovini.

Nagrađuju sir kojeg ne jedu

Kad je livanjski mljekar Tomislav Puđa, zajedno sa sirevima s Vlašića i iz Prozora, dobio zlatnu medalju za kvalitetu, mnogi su komentirali kako nam Europa daje medalje za sireve koje ne može jesti. Jer, izvoza nema.

Sam Puđa, rekao je za Bljesak.info nakon osvajanja titule , kako država mora ozbiljno poraditi na tome da se proizvođačima mlijeka osigura normalan radi u zemlji i nastup na stranim tržištima.

''BiH mora maksimalno pojednostaviti sustav kako bismo bili konkurentniji, da nam je lakše raditi ovdje. Tako bismo svi dobivali jer svakoj državi je bolje da ima dobru domaću proizvodnju i izvoz'', rekao je Puđa kojeg su zvali nakon medalje da pitaju kako taj sir nabaviti u EU na što im je morao dati razočaravajući odgovor.

A razočaravajući odgovor državi i mljekarima dala je Europska unija poručivšui jasno kako neće praviti nikakve ustupke u pogledu visokih kriterija koji se moraju ispoštovati da bi Bosna i Hercegovina izvozila mlijeko na EU tržište.

Nema odlaganja

Renzo Daviddi, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH, na brifingu za novinare o temi ''Izazovi u izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU'', koja je održana proteklog tjedna u Sarajevu je bio izričit: Bosna i Hercegovina mora ispuniti te uvjete kako bi izvozila proizvode životinjskog porijekla.

Napominjući kako su nešto blaže mjere za izvoz iz BiH u zemlje CEFTA-e i druge zemlje koje nisu u Europskoj uniji, u Srbiju na primjer, Daviddi je također kazao kako će od siječnja 2015. iste te mjere važiti i za unutarnje bosanskohercegovačko tržište. Tako bi mljekarima u BiH, osim problema za probijanje na europsko tržište, problem mogao postati i ''domaći teren''.

U usporedbi s kriterijima koje BiH treba dostići za izvoz mlijeka u EU te s onim za izvoz u zemlje CEFTA-e, kriteriji na njezinom unutarnjem tržištu su najniži i gledajući iz tog kuta, mlijeko u prodavaonicama najnekvalitetnije, upozorio je Daviddi, koji je o ovom problemu govorio i za portal Bljesak.info rekavši kako nema odlaganja za ove probleme.

''Žalosno je da unatoč godinama podrške i sredstvima iz EU-a, BiH još uvijek nije uspostavila potrebne standarde za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, kao što su mliječni proizvodi u EU, uključujući provođenje službenih kontrola i osiguranje učinkovite razmjene informacija unutar lanca kontrola. Vlasti mogu popraviti ovakve stvari i to trebaju uraditi bez odlaganja'', rekao je Daviidi Bljesku.

Novac u rupi bez dna

Europska unija, koja je godinama upozoravala odgovorne u BiH na obvezu prilagođavanja visokim europskim standardima i novčano pomagala taj proces, pa je za osam godina BiH dobila je grant od 19 milijuna eura.

Novac je izdvajan za tehničku pomoć i sigurnost hrane, fitosanitarne mjere i veterinarstvo, za laboratorijsku opremu, za kontrolu bolesti životinja, za sustav kontrole kretanja životinja te za rad fitosanitarne inspekcije. No, kako to obično biva u BiH, čini se da je novac otišao u rupu bez dna, a da su iz nje isplivali problemi koji se godinama zanemaruju.

Naime, Europska unija zahtjeva jedinstven sustav kontrole porijekla mlijeka na razini BiH, a BiH je tek dogovorila ''vertikalnu strukturu'' te označila Ured za veterinstvo BiH kao ključnu instituciju kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Ona je odgovorna za kontrolu i kvalitetu proizvoda koji se izvoze u EU.

Unatoč brojnim problemima i mliječnim ratovima u regiji, tako je kao privremeno rješenje, potpisan politički sporazum između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH 'o uspostavljanju komandnog lanca koji ispunjava zahtjeve EU u pogledu izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU', što je ključni zahtjev EU vezan za uvoz.

Tako je mlijeko dobilo zeleno svjetlo za izvoz u EU, ali stočari od toga još uvijek nemaju prevelike koristi. Iako su ubrzane provjere i registracije farmi mlijeka kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima EU i usvojeni podzakonski akti kako bi se državnom Uredu za veterinarstvo omogućilo da vrši provjere i daje odobrenja postrojenjima za izvoz u EU, provedba još nije počela.

Europska unija upozorava kako je potrebno poboljšati postojeći pravni okvir za zdravlje životinja te na nedostatke u postojećem sustavu za označavanje životinja i kontrolu njihovog kretanja što onemogućava pravilno planiranje i provedbu mjera za zaštitu zdravlja životinja.

Još pola godine

Slobodno tržište misija je Europske unije no poslovna strategija i ekonomska strategija BiH se razilazi s ciljevima političkih stranaka te iz Europske unije naglašavaju kako je potrebna politička volja da se riješi pitanje trgovine na relaciji BiH i EU.

Bosni i Hercegovini ostalo je još pola godine da riješi šest mjera koje je pred nju postavio Ured EU za hranu i veterinarstvo, te je poručeno kako nije riječ o velikim zahtjevima i da ih je moguće brzo riješiti ukoliko postoji politička volja.

Europska unija traži da se točno zna tko je odgovoran kad se pojavi neki problem ili bolest životinja. No, upravo je pojava bruceloze na jednoj farmi kod Sarajeva pokazala kako je sustav trom i sklon manipulacijama. Zbog toga je prosvjedovalo i Udruženje poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH tražeći da se otkrije o kojem je proizvođaču riječ, što je učinjeno tek nakon nekoliko dana.

A mljekari, koji još uvijek nisu sjeli s vlastima za stol, traži da se pri uvozu mlijeka, mesa i njihovih proizvoda koristi proizvodna cijena u EU, plus troškovi transporta i da se na to plaćaju dažbine.

Prema njihovu prijedlogu, ako mlijeko u EU košta 0,70 KM, troškovi su 0,10 KM i to je osnovica za carinjenje i obračun dažbina na to mlijeko. Mljekari kao prijelazno rješenje za uvođenje prelevmana što se, kako tvrde, ne ne kosi s ugovorima o pristupanju EU i može se vrlo lako uvesti. Istodobno, mljekari traže i da se s EU dogovore koridori izvoza u Tursku i Rusiju.