Duga lista: Tko sve može zaviriti u tajne podatke BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao nigdje u svijetu, u BiH pristup tajnim podacima bez ikakve sigurnosne provjere i dozvole imaju tisuće ljudi, među kojima su i političari, tužitelji, pravobranitelji i suci na svim razinama vlasti, pišu Nezavisne novine.

U zemljama EU i svijeta, ali i regije pristup državnim tajnama ima vrlo ograničen broj ljudi i u suštini tajnama s najvišim stupnjem povjerljivosti, osim profesionalnih osoba, imaju samo predsjednici države, parlamenta i vlade.

Međutim, u BiH je taj popis daleko veći i, prema slobodnoj procjeni, preko 1.000 ljudi bez ikakvih odobrenja može pristupiti domaćim tajnim podacima.

Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, pristupu državnim tajnama svih stupnjeva tajnosti, znači od internih, preko povjerljivih i tajnih do vrlo tajnih, imaju članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Pored njih bez ikakve dozvole, do tajnih dokumenata mogu doći i predsjednik i potpredsjednici FBiH i RS, ali i suci Suda BiH, Ustavnog suda BiH, državni tužitelj BiH, pravobranitelj BiH i suci svih sudova na području FBiH, RS i Brčko distrikta, kao i tužitelji i pravobranitelji na svim razinama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Nisu rijetki slučajevi da među pobrojanima ima i državljana druge države, s obzirom na to da rijetko koji Hrvat u BiH pored državljanstva BiH nema i državljanstvo Hrvatske, što praktično znači da i strani državljani nesmetano mogu pristupiti vrlo tajnim domaćim podacima.

"Nije normalno da ljudi koji prolaze kroz organe vlasti imaju u nekim razdobljima pristup svemu i svačemu, a neki od njih imaju i kriminalni dosije i sigurnosno su obrađivani. To bi moralo biti pod ozbiljnijom kontrolom, ali u BiH ono što je znanost i praksa utemeljila ništa se ne poštuje, a tako je i kod zaštite tajnih podataka", rekao je Dragomir Jovičić, profesor na banjalučkom Fakultetu za sigurnosti i zaštitu i bivši ministar unutarnjih poslova RS

S obzirom na ogroman stupanj korupcije u društvu, ali i među političarima, stručnjaci naglašavaju kako država što prije mora revidirati svoju popis onih koji mogu pristupiti tajnim podacima, pogotovo zbog toga što su sigurnosni, ali i ekonomski potresi sve veći.

U Ministarstvu sigurnosti BiH također se slažu kako je popis onih koji imaju pristup tajnim podacima dug, ali i praktično sliježu ramenima tvrdeći kako je zakon takav kakav jeste i da se mora poštovati i provoditi.

"Zakon je takav kakav jeste i on je jasan. Sve do onog trenutka dok se ne izmijeni to je tako. Dosad smo pokretali proceduru tri puta da se izmijeni, ali nije prošlo i to sada tako stoji. Vidjet ćemo kakva će biti klima u sljedećem razdoblju i hoćemo li ići u izmjene zakona", rekao je Mate Miletić, pomoćnik ministra sigurnosti u Sektoru za zaštitu tajnih podataka.

Posljednji pokušaj izmjene Zakona o zaštiti tajnih podataka bio je krajem 2013. godine, kada je Vijeće ministara BiH pokušalo s popisa onih kojima je dozvoljen pristup svim podacima skinuti nositelje pravosudnih dužnosti, ali im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da u Domu naroda parlamenta BiH taj zakon nije dobio potrebnu većinu.

"Pokrenuto je na osnovu jednog izvještaja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća da se suci i tužitelji sigurnosno provjeravaju, međutim to nikada nije prošlo u parlamentu", kaže Miletić.

Zanimljivo je bilo i obrazloženje predloženih izmjena Zakona o zaštiti tajnih podataka, koje je inicirao Zastupnički dom parlamenta BiH, a u kojem je navedeno da su izmjene, između ostalog, potrebne jer "pojedine tajne informacije cure a medijima".

Što se tiče ostalih tajnih podataka, odnosno onih koji ne nose oznaku vrlo tajno, njima mogu pristupiti gotovo svi, od ministara u vladama RS i FBiH, Vijeću ministara BiH i županijskim vladama do ombudsmana, direktora i zamjenika direktora policijskih agencija, gradonačelnika gradova i načelnika općina u BiH.