Da je politika čišća, bi li i država bila čistija?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok bi se u drugim državama upalili svi alarmi i pokrenule žurne istrage kako bi se pronašli krivci, zagađenje rijeke Radobolje u Mostaru, i pomor ribe, bili su tek vijest koja je popunila rubrike medija žednih vijesti u ljetnim mjesecima.

Istom šutnjom ispraćeni su i drugi ekocidi u Bosni i Hercegovini, pa se još uvijek skrivaju krivci za veliki pomor ribe u rijeci Bosni, zagađivači zraka u Zenici te brojni drugi krivci za druga ranjavanja prirode kojom se BiH toliko diči.

Usamljene u ovoj borbi su tek poneke ekološke udruge, koje su, pak, nejake jer im, osim upozoravanja na probleme, ruke ostaju svezane. Upozorava na to i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle u kojem tvrde kako odgovori u pravilu ne mare za ono na što ih se upozorava.

''Kada ukazujemo na određene probleme uglavnom odgovorni predstavnici vlasti i zagađivači to zanemaruju i ne obraćaju pažnju na upozorenja, sve do trenutka kada tu priču podrže mediji. Zagađivači jedino reagiraju ako ih upozori inspekcija'', navodi Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

Odgovorni bezočno lažu

Udruga EKO Forum iz Zenice navodi izravne promjere zanemarivanja upozorenja na zagađenja.

''Elektroprivreda planira izgradnju hidrocentrale Vranduk, koja će napraviti akumulaciono jezero dužine 6 km. Mi smo upozoravali da se prvo mora riješiti tretman otpadnih voda, da se to jezero ne pretvori u svojevrsnu septičku jamu. Financijer EBRD nam je odgovorio da su "elaborati i studije pokazali da neće biti opasnosti za okoliš", a lokalna vlast da je "tretman otpadnih voda preskup". Tko zna kakve probleme će donijeti izgradnja te hidrocentrale, a za isti novac su se mogle izgraditi vjetrenjače iste ili čak i veće snage, bez ikakvih negativnih posljedica po okoliš'', rekao je doc.dr. Samir Lemeš, predsjednik udruženja Eko forum Zenica.

Dodao je kako je drugi primjer grijanje grada te da je sadašnje rješenje tarifiranja potrošnje nestimulativno i da nema načina da se ostvare uštede.

''Čak i da ugradite najbolju termoizolaciju i da maksimalno štedite energiju, cijena grijanja će biti ista. Kako je ugradnja mjerača energije (kalorimetara) za svaki stan skupa i tehnički teško izvodiva, predlagali smo ugradnju "kolektivnih" kalorimetara po zgradama, ali je naš prijedlog ignoriran'', navodi Lemeš i dodaje kako odgovorni bezočno lažu u svojim obećanjima navodeći kako primjer izgradnju glavne zeničke magistrale.

''U elaboratu o procjeni utjecaja na okoliš napisano je da "neće doći do značajne deforestacije". Naravno da je to bila naručena rečenica, tako da je posječeno na stotine stabala. Preko noći su nestali čitavi drvoredi. Mi smo zahtijevali da se šteta barem nadoknadi sadnjom novih, odraslih stabala i, kad se već gradi cesta, izgradnjom biciklističkih staza. Nakon peticije koju je potpisalo 20 ekoloških udruženja, vlast je to obećala, a danas, dvije godine kasnije, priznali su da od toga neće biti ništa'', rekao je Lemeš za Bljesak.info.

Vlast spora i smeta

Iz EKO Foruma Zenica kažu kako su po nepisanom pravilu reakcije izmišljanje novih izgovora i kvazi-razloga za nerad: "problemi se ne mogu riješiti preko noći", "zaštita okoliša je za nas preskupa", "moramo čuvati radna mjesta po svaku cijenu", "nije to naša nadležnost, pa su nam ruke vezane" itd.

''Kad bi na traženje rješenje potrošili pola energije potrošene na smišljanje izgovora, bilo bi nam puno lakše'', navodi Lemeš.

Centar za ekologiju i energiju navodi kako su zanemarena njihova upozorenja za zagađenje zraka u Tuzli, zagađenje jezera Modrac od strane rudnika, pomor ribe u Modracu te upozoravaju na slabu implementaciju Zakona o zaštiti akumulacije Modrac.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju ističe kako je problem što odgovorni predstavnici vlasti okolišne probleme ne prepoznaju kao prioritetne.

''I onda kada ih prepoznaju vrlo sporo reagiraju i probleme ne rješavaju sustavno. Predstavnici inspekcija ne vrše redovan nadzor. Kada imamo partnerske projekte s predstavnicima vlasti vrlo su spori i stvaraju smetnju kod ispunjavanja obećanog vremenskog plana'', otvoreno optužuje vlast Agić.

No, inspektori, koji su produžena ruka vlasti, i sami kritiziraju svoje poslodavce tvrdeći kako se politika previše miješa u njihov posao i ističući nestručnost rukovodećih kadrova.

Politika umiješana u okoliš

''Politika je uvelike umiješana u okoliš, odnosno u rad inspektora. Inspektor mora biti samostalan u radu, da sam odlučuje, a ne da se vrši pritisci na inspektora kako da radi. Normalno da ima i inspektora koji su produžena ruka pojedinih politika, mi se trudimo da i te inspektora diskreditiramo , jer takvi kaljaju ime inspektorskog zvanja'', rekli su za Bljesak.info u Udruženju inspektora Federacije BiH.

Ističu kako se vrlo malo važnosti daje ovom sektoru od strane rukovodilaca inspekcije.

''Bilo potrebno dovesti mlađe, obrazovani ljude na rukovodeća mjesta i promijeniti organizaciju inspekcija'', naveli su u ovom Udruženju.

Lemeš tvrdi kako politika utječe na sve, pa i na ekologiju.

''Politika u rukama ima "ključ od kasice" i kontrolira trošenje novca. Vlast često koristi i politička prepucavanja kao izgovor za nerad: "mi bismo to uradili, ali neće oni iz drugog entiteta". Još jedan jako važan instrument politike su kadrovi. Rijetke su političke stranke koje su spremne ustupiti odgovornu funkciju sposobnom čovjeku. Uglavnom su na cijeni poslušni, pa makar i bezidejni i nesposobni. Važno je samo da provode politiku centrale i da štite "svoje" kadrove. Ako neko napravi grešku, kod nas je uobičajen stav "nemoj njega, on je naš'', ističe Lemeš i dodaje kako to vrijedi i za ekologiju.

Doc. dr. sc. Davorin Kozomara predsjednik Upravnog odbora Sportsko-ekološke udruge Hercegovina (SEUH) iz Mostara kaže za Bljesak.info kako politika ima presudnu ulogu na ekologiju i zaštitu okoliša.

Vlast tvrdi kako ne mora ništa raditi

''Bez pozitivne politike nije moguće učiniti nikakve krupnije korake na poboljšanju ekološkog statusa zajednice i zaštite okoliša, bilo u smislu donošenja pozitivnih zakona, bilo u smislu financiranja odgovarajućih aktivnosti'', navodi Kozomara, koji također navodi problem nereagiranja na upozorenja o zagađenjima.

''Reakcije zagađivača na naša upozorenja su bez ikakvog odgovora, odnosno zagađivači bez ikakvog obzira nastavljaju svoje aktivnosti. Vlasti su deklarativno suglasne s našim upozorenjima, dok su primjeri njihovog djelovanja u tom smislu rijetki uz pozitivno opažanje da se situacija na navedenom polju u zadnje vrijeme mijenja na bolje'', rekao je Kozomara za Bljesak.info.

S druge, pak, strane, vlast tvrdi kako i ne mora ništa raditi po pitanju okoliša te je iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH rečeno kako se radi na usklađivanju zakonodavstva s europskim iako država nije obvezna pridržavati se toga!

''Imajući u vidu da se Bosna i Hercegovina opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, a još uvijek nije država članica EU te da je Sektor okoliša jedan od visoko pozicioniranih prioriteta Europske unije, tako je set zakona iz oblasti okoliša usklađen s direktivama EU otprilike 50 posto - država se odlučila pridržavati standarda i kriterija, iako nije obvezna'', navela je federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić za Bljesak.info.

Iz ministarstva navode kako je na prijedlog Federalne ministrice okoliša i turizma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele ''Akcijskog plana strategije okoliša“ za 2013. godinu u ukupnom iznosu od 3.000.000 KM kao i transfer sredstava za Nacionalni park Una u iznosu od 500.000 KM.

Inspektori bez prijava

Ministarstvo navodi kako sufinancira projekte za zatvaranje tehnički neuređenih općinskih deponija, unapređenje rada postojećih regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom te tehničko unaprjeđenje postojeće infrastrukture i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom na području Federacije BiH. Za te projekte izdvojeno je 2.250.000 KM dok se za sufinanciranje troškova transporta otpada na regionalne centre za upravljanje otpadom izdvojilo 100.000 KM.

Ministarstvo ističe i kako sudjeluje u sufinanciranju podrške boljem funkcioniranju upravljanja uspostavljenim zaštićenim područjima u Federaciji BiH, u iznosu od 500.000 KM, ali i da je izdvojilo 150.000 KM za podršku dizanja svijesti o okolišu u Federaciji BiH.

No, iz ekoloških udruga kažu kako je svijest građana o okolišu na jako niskim razinama te da se ona jako sporo mijenja.

Inspektori ističu kako je vrlo mali broj prijava građana i pravnih subjekata iz oblasti okoliša.

''Očito je da ta oblast u svijesti građana još nije na visokoj razini. Trebat će više godina, konstantna edukacija stanovništva,više emisija putem medija, kućnog odgoja da dostignemo prosječnu razinu u svjesnosti o okolišu'', istaknuto je u Udruženju inspektora Federacije BiH.

U dopisu poslanom portalu Bljesak.info, inspektori navode da smatraju kako su dijelom krivci za ovakvo stanje u ekologiji i same udruge te da ih veliki broj postoji samo na papiru kako bi izvukli novac za projekte.

Udruge za uzimanje novca

''Postoji mnogo udruga u Federaciji BiH vezanih za okoliš, ali većina njih se registrira iz čisto formalnih razloga, kako bi dobili novac, pa se onda ispisali'', ističu iz Udruženja federalnih inspektora navodeći kako je veliki problem i to što udruge, neuvezane, ''rade za sebe''.

''Ekološke udruge bi se morale uvezati i raditi na projektima od značaja za Federaciju, odnosno uvezati se s udrugama iz Republike Srpske, Hrvatske i Srbije i pokrivati veći teren i projekte. Potrebna je veća suradnja s inspekcijama, edukacija stanovništva, suradnja s resornim ministarstvima'', istaknuli su u Udruženju inspektora koje navodi kako sav ''dosadašnji rad djeluje kao kap vode''.

No udruge, iako se u dijelu javnosti njihov rad precipira kao uzimanje novca za neprovodive projekte, ističu kako se susreću s brojnim problemima u rad, od čega su najveći oni s financiranjem.

''Najveći problemi sa kojima se susrećemo u radu su financiranje rada udruge, kao i nerazumijevanje stanovništva, prije svega prigradskih i ruralnih područja za aktivnosti koje provodimo'', rekao je Kozomara iz Sportsko-ekološke udruge Hercegovina, koja se financira iz članarina, donacija i sredstava dobivenih na javnim natječajima i pozivima za dodjelu sredstava za projekte.

Kako je rekla direktorica Centra za ekologiju i energiju udruga se financira isključivo iz projekata te da preko 90 posto sredstava kroz projekte dobiju iz stranih fondova .
Iz EKO Foruma Zenica, koji se financira iz članarine te iz međunarodnih projekata ističu da im u radu jednu od najvećih prepreka stvara strah ljudi od posljedica.

''Pored standardnih problema koji nisu karakteristični samo za naše udruženje, možemo istaknuti strah građana kao jedan od najvećih problema. Građani se zaista boje javno iskazati svoj stav i mišljenje. S obzirom da mi često kritiziramo vlast, građani nam privatno iskazuju podršku i slaganje s našim stavovima, ali se boje to javno izreći'', naveo je Lemeš i istaknuo primjer jednog privatnika, koji koristi općinski poslovni prostor i koji je rekao da se "slaže sa svim našim stavovima i svime za šta se zalažemo, ali nas ne smije javno podržati jer očekuje probleme od općinske vlasti, slanje inspekcija i slične poteškoće".

Ima li strategije?

''Ljudi se boje da ne ostanu bez posla, boje se neimaštine, a nije ni čudo, jer su iz medija svakodnevno zatrpani vijestima koje takav strah podgrijavaju'', rekao je Lemeš za Bljesak.info.

No, federalno ministarstvo okoliša i turizma tvrdi kako nastoji ostvariti partnerski odnos i suradnju s nevladinim organizacijama, obrazovnim institucijama i medijskim kućama, uz kreiranje i podržavanje projekata kojima se propagira zaštita okoliša i podizanje svijesti građana o potrebi okolišno održivog ponašanja u implementaciji niza modela za zbrinjavanje krutog otpada, smanjivanja zagađenja zraka, zaštiti prirode, vode i tla.

''U tom cilju potrebno je uključivanje, što većeg broja građana kroz medijske kampanje, edukativne i promotivne aktivnosti udruženja građana, aktivnosti u školama i obdaništima i ostalih subjekata zaštite okoliša, te je ovo ministarstvo prošle 2013. godine, kao i ove 2014. planiralo program 'Podrška dizanja svijesti o okolišu u Federaciji BiH', a za tekuću godinu je predviđen iznos od 200.000 KM'', navela je ministrica Đurić za Bljesak.info.

Iako ministrica tvrdi kako država, odnosno entitet, ima strategiju, federalni inspektori, koji se s posljedicama ekocida izravno susreću, tvrde kako nema strategije na najvišoj razini.

Svatko vuče na svoju stranu

''Svatko vuče na svoju stranu i prevladavaju sitni interesi, organizacija inspekcija inspektora je i broj inspektora je vrlo loš i vrlo je malo inspektora u vezi okoliša, a negdje ih i nema, što je najviše kriva Federalna uprava za inspekcijske poslove, kao najveći organ inspekcijskog nadzora, neadekvatne stručne spreme inspektora i nerad inspektora, pogotovo na federalnoj razini'', navode iz Udruženja inspektora i ističu kako je za to očigledan primjer rad inspektora u željezari Zenica, koja se godinama guši u smogu.

Na kvalitetu zraka upozorava i Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

''Kvaliteta zraka, posebno u zimskom razdoblju, je vrlo loša, mali postotak otpadnih voda se prečišćava, pokrivenost odvozom otpada je oko 70 posto, što znači da 30 posto otpada završava u okruženju. U BiH nedostaju sanitarne deponije otpada i spalionice, tako da i dio otpada koji se sakupi neadekvatno se zbrine. Samo male količine otpada se odvojeno prikupljaju i recikliraju. Postoji veoma slab nadzor nad zagađenjem okoliša što ohrabruje privrednike i građane da se neodgovorno odnose prema okolišu. Zbog ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda u vodotoke, zagađenja zraka, neadekvatnog zbrinjavanja otpada sve je manje čistih izvorišta'', navela je Agić samo neke od problema.

Lemeš iz EKO Foruma upozorava pak kako je teško vjerovati izvještajima o stanju okoliša u BiH te na pitanje u kakvoj je stanju ekologija, odnosno okoliš u Bosni i Hercegovini odgovara: Zavisi koga pitate.

Kupovina lažnih analiza

''Ako pročitate zvanični Izvještaj o stanju okoliša u BiH koji je uz podršku UN-a uradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, stanje je odlično - problema ima ali su zanemarivo mali. S druge strane, ako pogledate stanje na terenu, situacija je alarmantna. Gospodarstvo se u velikoj mjeri oslanja na prljavu industriju - katastrofalno je što su nam već godinama najveći izvoznici metalurgija i elektroprivreda. Struju proizvodimo iz prljavog uglja s puno sumpora, željezo i čelik pravimo postrojenjima i tehnologijama koja su davno prevaziđena i koja se više nigdje u svijetu ne koriste. Treći izvoznik, kojeg nitko ne spominje u analizama su naše šume: izvozimo balvane a uvozimo namještaj. Nekontroliranom deforestacijom trajno uništavamo životni prostor i posredno izazivamo klizišta. U BiH ne postoji nijedno postrojenje za preradu otpadnih voda, otpad recikliramo u zanemarivim postotcima a trošimo ogroman novac na deponije'', navodi Lemeš i otvoreno govori kako je jedan od glavnih problema u ekologiji korupcija.

''Za male novce možete 'kupiti' stručne analize i elaborate kojima se prikriva stvarno stanje i stvara lažna slika o okolišu. Možete naručiti rezultate analize vode i tla kakvi vam odgovaraju, možete potkupiti šumara ako vas uhvati u krađi šume... To će nam se vratiti višestruko, ali se bojim da će biti kasno za reagiranje'', rekao je Lemeš za Bljesak.info.