Nekvalitetan sustav

CCI: Sustav zaštite ne može odgovoriti potrebama građana

Vijesti / Flash | 06. 08. 2014. u 11:48 M.A.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sadašnji sustav zaštite i spašavanja ne može kvalitetno odgovoriti potrebama građana Bosne i Hercegovine u slučaju prirodnih i drugih nepogoda, ne pruža sigurnost kako za živote stanovništva, tako ni za njihova dobra, pokazala je sveobuhvatna analiza koju je uradila nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) pod nazivom "Poplave u BiH - Elementarne nepogode i/ili institucionalna neefikasnost".

Na današnjoj pres-konferenciji rečeno je da se analizom želi ukazati na postojeće stanje u sustavu, na sposobnost države da se nosi sa katastrofama, propuste i na mjere koje je potrebno poduzeti te se želi potaknuti javna rasprava o spremnosti BiH da reagira na različite vrste katastrofa kako prirodnih tako i onih koje uzrokuje čovjek.

Analiza koju su proveli CCI pokazuje i da se u BiH neefikasno upravlja vodama, a postojeći institucionalni okvir za pitanja vezana za vode je decentraliziran, fragmentiran i heterogen, kako na entitetskom tako i na lokalnom nivou.

Konsultantica i analitičarka u CCI-ju Lejla Deronja Suljić kaže da analizom zakonodavstva utvrđeno da postojeći sustav upravljanja vodama i sustav civilne zaštite prekompleksan, nedovoljno opremljen, teško upravljiv, a zbog neobučenosti ljudstva u konačnici se u praksi dokazao i kao nedovoljno funkcionalan.

''Pritom, sustav zaštite nije dobar i zbog sporosti u odlučivanju i mogućnosti da bude blokiran nerazumnim, politički motiviranim odlukama'', istaknula je.

Jedan od generalnih zaključaka analize je da, bez obzira što je BiH decentralizirana država, nikakva politika ne opravdava građenje dva nezavisna sustava zaštite, jer se na taj način problem ne rješava, a rješenje je u građenju ili jednog državnog ili entitetskih sustava koji su u potpunosti harmonizirani.

Analizirajući financijske projekcije u razvojnim dokumentima vodoprivrede Republike Srpske, konstatirano je da višestruko premašuju realne iznose koji se dobivaju po osnovu posebnih vodnih naknada. Za razliku od Federacije BiH, u RS-u su realni prihodi manji jer se ne ostvaruju prihodi iz opće vodne vodoprivredne naknade. Na ovaj način postoji potencijalna opasnost neujednačenog razvoja, ali i realna opasnost od većeg zaostajanja razvoja vodoprivrede RS, u odnosu na Federaciju BiH.

Iz CCI-ja upozoravaju da postoji opravdana opasnost da se raspodjela prikupljenih sredstva za pomoć od poplava, neće odvijati u potpunosti javno, a da će se informacije plasirati selektivno i sa zakašnjenjem.

Također, analiza je pokazala i da su sredstva za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara trošena nenamjenski. Zbog financijske krize i proračunskih deficita po svim nivoima vlasti, entitetske i kantonalne vlade su godinama donosile odluke kojim su pozajmljivale sredstva od naknada za zaštitu od prirodnih nepogoda, koristeći ih za uspostavu proračunske likvidnosti.

Neke od preporuka CCI-ja, koje je danas izložio konsultant i analitičar CCI-ja Muris Bulić, su uspostava državnog fonda koji bi se koristio u slučaju prirodnih i drugih nesreća, potrebno je definirati jednostavne parametre procjene uspješnosti odgovora nadležnih na prirodne katastrofe.

Jedna od preporuka je donošenje okvirnog zakona o vodama na državnom nivou, a potrebno je a nivou države osigurati dosljedan i usklađen pristup upravljanju vodama kao i razmotriti ponovno uvođenje opće vodoprivredne naknade u RS-u i time spriječiti zaostajanje u razvoju vodoprivrede RS u odnosu na FBiH.

''Potrebno je učiniti dodatne napore kako bi se u što skorije vrijeme formirala mješovita specijalizirana jedinica zaštite i spašavanja za slučaj prirodnih ili drugih katastrofa te uspostaviti jedinstvena bazu podataka s prikazom iz svih krajeva BiH o opremljenosti uprava i stožera civilne zaštite'', istaknuo je Bulić.

Na kraju su predstavnici CCI-ja iznijeli stav da dok ljudi pogođeni katastrofom još nezbrinuti čekaju na adekvatnu pomoć od države, predstavnici vlasti odlaze na kolektivni godišnji odmor, nakon čega će se baviti izborima te dugotrajnim formiranjem vlasti.

Kopirati
Drag cursor here to close