Bh dužnosnici mjesecima na duplim funkcijama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je od potvrđivanja rezultata općih izbora prošlo više od dva i pol, a od održavanja još mjesec više, vlast u Bosni i Hercegovini nije kompletirana. Prve najave su bile da će taj proces biti okončan do početka 2015. godine, nakon čega je prolongiran do sredine, pa do kraja siječnja, da bi se kao novi rok sada spominjala sredina veljače.

Situacija nakon općih izbora 2014. sve više nalikuje na onu kakva je bila nakon prošlih općih izbora, 2010. godine, kada se na formiranje Vijeća ministara čekalo 16 mjeseci, a Vlade FBiH pet mjeseci.

BiH ima konstituiranu samo Parlamentarnu skupštinu BIH s tim da je njezin gornji, Dom naroda, profunkcionirao tek jučer, više od mjesec i pol nakon isteka zakonskog roka za formiranje zakonodavnih organa. Zastupnički dom PS BiH konstituiran je dan prije isteka zakonskog roka, 9. prosinca prošle godine, ali je u proteklih mjesec i pol razmatrao uglavnom zakonske prijedloge i odluke preostale iz ranijeg saziva.

Ni mandatar Vijeća ministara nije imenovan

SDA je sredinom prosinca prošle godine za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH predložila je Denisa Zvizdića koji još uvijek čeka da ga Predsjedništvo BiH službeno imenuje na tu poziciju i proslijedi na potvrđivanje Zastupničkom domu PS BiH.

Zvizdić odluku o imenovanju na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH čeka na poziciji zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Zbog svega navedenog, najveći broj dužnosnika u povijesti moderne BiH na državnoj razini obavlja čak dvije pozicije, čekajući uspostavu vlasti.

Tako je dosadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, osim na toj, i na poziciji zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH. Zastupnik je i Nikola Špirić, dosadašnji zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora BiH.

Državni ministri Bariša Čolak (pravde) i Sredoje Nović (civilnih poslova) su istovremeno i izaslanici u novom sazivu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na taj način oni za zakonske prijedloge, njihove izmjene i odluke glasuju dvostruko, u Vijeću ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Trećina federalnih ministara i zastupnici

Slično stanje je i na razini Federacija BiH gdje trećina članova Vlade istovremeno obavlja i funkcije zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, čekajući izbor svojih nasljednika više od tri i pol mjeseca nakon općih izbora.

Tako su među federalnim zastupnicima u novom sazivu dosadašnji premijer tog entiteta Nermin Nikšić, kao i federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić, znanosti i obrazovanja Damir Mašić, boračka pitanja Zukan Helez, te zdravstva Rusmir Mesihović. Mesihović, je u međuvremenu priopćio kako se povlači s mjesta ministra zdravstva FBiH, zbog imenovanja na poziciju generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. O statusu federalnog zastupnika se nije izjašnjavao, tako da i dalje ostaje na dvije pozicije, s drugom ulogom. I dosadašnji ministar kulture i sporta Salmir Kaplan je novoizabrani federalni zastupnik.

Zakonodavna vlast u FBiH kompletirana je tek polovicom siječnja, mjesec i pol nakon isteka zakonskog roka za održavanje konstituirajuće sjednice, a kada će uslijediti izbor nove Vlade FBiH, još uvijek je nepoznanica. Da bi se to dogodilo nužno je da budu imenovani predsjednik i potpredsjednici FBiH, koji predlažu premijera FBiH.

HDZ BiH na mjesto predsjednika FBiH predložila je Marinka Čavaru koji svoj izbor na tu poziciju čeka na dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Kandidatkinja SDA za potpredsjednicu FBiH iz bošnjačkog naroda Melika Mahmutbegović, a imenovanje čeka na poziciji zastupnice u Skupštini Srednjobosanske županije.

Ime potpredsjednika FBiH iz srpskog naroda, zbog čega se sve i odlaže, još nepoznanica s obzirom da nitko nije prikupio trećinu potpisa podrške izaslanika Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH koja treba da ga i predloži. SDA je sredinom siječnja za premijera predložila gospodarstvenika Fadila Novalića.

Slična situacija i u kantonima

Osim Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, nitko od preostalih devet županija u  Federaciji BiH nema uspostavljenu novu vladu, pa i tamo ima slučajeva da su dosadašnji premijeri i ministri istovremeno i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na istoj ili nekoj drugoj razini.

Tako je vršitelj dužnosti premijera Kantona Sarajevo Muhamed Kozadra istovremeno i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, ali i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok je njegov kolega Tahir Lendo, dosadašnji premijer Srednjobosanske županije istovremeno i zastupnik u Skupštini te županije.

Pod krinkom da sve čeka uspostavu vlasti na razini FBiH, uspostava one na razini BiH i županija u FBiH tako su postali taoci tog procesa.Formiranje vlasti, odnosno imenovanje vlada u županijama i Vijeća ministara BiH nema nikakve veze, niti je povezano s procesima uspostave vlasti na bilo kojoj drugoj razini.

Politički čelnici, prvenstveno HDZ-a BiH, uvođenje paralelnog procesa uspostave vlasti na razini entiteta FBiH i BiH vezuju razlogom da je nužno uspostaviti istu parlamentarnu većinu, te zbog toga navode kako isto ima veze i sa županijama čak i onim u kojima ta stranka može samostalno formirati vladu kao što je slučaj sa Zapadnohercegovačkom županijom.

FBiH bez odluke o privremenom financiranju

No, u pojedinim županijama kao što je Sarajevska stranke koje su opredijeljene da čine parlamentarnu većinu SDA i DF nemaju dovoljan broj zastupnika za imenovanje vlade, pa će morati pronaći trećeg partnera za taj čin. Slično je i u Unsko-sanskoj, te Tuzlanskoj županiji gdje su određeni dogovori već obavljeni, odnosno imenovanje županijskih vlada se uskoro očekuje. Jedini koji su cjelokupnu vlast: imenovanje Vlade, konstituiranje Vijeća naroda i Narodne skupštine, obavili na vrijeme su u bh. entitetu RS. Dok se čeka na uspostave vlasti na razini BiH, Federaciji BiH i županijama prijeti financijski kolaps.

Vijeće ministara BiH usvojilo je tek odluku o privremenom financiranju za prvi kvartal, siječanj - ožujak 2015. godine, a FBiH to bi trebala obaviti tek danas na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Krajnji rok za usvajanje odluke o privremenom financiranju kako bi se izbjegle sve blokade isplata iz trezora je 31. siječanj.

Županije u FBiH također nisu usvojili proračune, već uglavnom odluke o privremenom financiranju, a zbog izostanka nove tranše MMF-a, u pitanju su i isplate plaća i naknada čak i proračunskim korisnicima zbog čega su brojni najavili generalni štrajk, kao oni u Sarajevu, jer im plaća za prosinac 2014. još uvijek nije isplaćena, piše Anadolija.