Bardos: Još uvijek se smatra herezom potpora nekom obliku hrvatskog entiteta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prosvjednici su spalili Bijelu kuću, nekoliko zgrada državnog Kongresa i neke dijelove zgrade knjižnice Kongresa, tražeći ostavku vladinih dužnosnika na svim razinama vlasti, kao i to da bi trebalo ukinuti sve države od kojih je sastavljen SAD.

Analitičari pripisuju nasilje nefunkcionalnom sustavu upravljačkih struktura Sjedinjenih Američkih Država koje su sastavljene od federalne vlade, pedeset zemalja (svaka od njih ima svog guvernera, zakonodavstvo, poseban obrazovni sustav, pravosudni i policijski sustav), kao i nebrojeno općina.

Ulični prosvjednici, također, tvrde da političari koji su preuzeli dužnosti u međunarodno potvrđenim i demokratskim izborima nemaju legitimitet.

Ovako bi izgledao bosanskohercegovački scenarij na američki način s početka veljače ove godine koji je na ironičan način opisao predsjednik kompanije za strateško savjetovanje i analizu političkog rizika koja se specijalizirala za Jugoistočnu Europu (SEERECON) Gordon N. Bardos.

U analizi, ovaj američki analitičar se usredotočio na nekoliko problema s kojima se suočava BiH tvrdeći da se središte krize nalazi u FBiH, a da je njezin glavni uzročnik nezadovoljstvo Hrvata.

''Epicentar problema u BiH leži u Washingtonskom sporazumu iz 1994. godine kojim je stvorena bošnjačko-hrvatska FBiH koja ne daje Hrvatima institucionalni kapacitet kako bi obranili svoje interese.

Ovo je rezultiralo gotovo stalnim krizama s kojima se suočava FBiH posljednjih šest godina, dok s druge strane srpski entitet u BiH, RS, je imao razmjerno veću stabilnost i uspjeh u naporima za provedbu političkih i ekonomskih reformi.

Trenutačno se još uvijek smatra herezom potpora nekom obliku hrvatskog entiteta u BiH. Dok se hrvatsko pitanje ne riješi u BiH, ne postoji način da se zemlja pokrene naprijed”, ističe Bardos u magazinu “The National Interest”.

Uz hrvatsko pitanje, problem za BiH smatra i ulazak u NATO, EU i zatvaranje OHR-a. Članstvo u NATO-u pružilo bi sigurno okruženje potrebno za postizanje kompromisa unutar zemlje, smatra Bardos.

Velikim problemom smatra neodlučnost EU koji nije u stanju pružiti zemlji mogućnost da ispuni uvjete,

''Duboke podjele u društvu BiH skoro da onemogućavaju zemlji da usvoji i implementira 170.000 stranica (a taj broj se i dalje povećava) pravne stečevine EU koje su monoetničke države poput Estonije i Mađarske uspjele usvojiti. Kada se radi o tome, postavlja se pitanje bi li slične nacionalno podijeljene države poput Belgije, Cipra ili Španjolske danas mogle pristati na reforme koje zahtijeva EU'', zaključuje Bardos.