34. obljetnica smrti Josipa Broza Tita

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije 34 godine, na današnji dan plakala je gotovo cijela SFRJ kada je na državnoj televiziji izgovorena čuvena rečenica "Umro je Drug Tito".

Četiri dana kasnije sahranjen je u Kući cvijeća, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba. Danas se navršavaju 33 godine od kako je umro doživotni predsjednik SFR Jugoslavije i lider jugoslovenskih komunista Josip Broz Tito, koji je obilježio jedno povijesno razdoblje na Balkanu.

Tito je umro 4. svibnja 1980. godine u Kliničko-bolničkom centru u Ljubljani, a njegovoj sahrani je nazočio 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština, kao i državnici oba tadašnja vojna bloka.

Pokopu je prisustvovalo oko 700 tisuća ljudi, među kojima 209 državnih i stranačkih izaslanstava iz 128 zemalja, što je bio najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. stoljeću.

'Bilo je i onda kontejnera, ali se po njima nije prekapalo. Tito se zalagao za jednakost svih, svi su imali besplatno školovanje i liječenje', rekao je predsjednik SABA-e Hrvatske Ratko Maričić.

U Beograd je u nedjelju stiglo nekoliko desetaka autobusa iz svih krajeva bivše Jugoslavije, od Slovenije i Hrvatske do BiH i Makedonije, s poštovateljima koji su željeli odati počast doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipu Brozu Titu, koji je umro na današnji dan 1980. godine u bolnici u Ljubljani.

Unatoč jakoj kiši, u mimohodu do Kuće cvijeća, u parku kompleksa nekadašnje rezidencije predsjednika SRFJ, od 10 sati je bilo nekoliko tisuća ljudi s cvijećem, vijencima, transparetima, nekadašnjim državnim i partijskim zastavama, te s porukama poštivanja Titu.

Tito je bio jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih i predvodio oslobodilački pokret u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu 1941-1945. godine. Od tada pa do smrti bio je na čelu i države i Komunističke stranke, a deset godina od njegove smrti počeo je raspad Jugoslavije na šest država, kroz krvave ratne sukobe. Tito je bio kritiziran kao apsolutist, ali i hvaljen da je za vrijeme njegove vladavine vladao mir i blagostanje i da je uspješno balansirao između dva velika vojna bloka - zapadnog i Rusije.

Tito je rođen 7. svibnja 1892. godine, u zagorskom selu Kumrovec kao sedmo od 15 djece u obitelji siromašnog seljaka Franje Broza, ali će se kasnije kao dan njegovog rođenja slaviti 25. svibanj - Dan mladosti, kada se nosila štafeta.

Tito je bio bravar, a sudjelovao je u štrajkovima i u nacionalnim manifestacijama protiv ugarskog hegemonizma, bio je zatvaran, a za vrijeme Prvog svjetskog rata poslatn je na srpski front u uniformi Austrougarske, a sudjelovao je i u boljševičkim demonstracijama.

Tito se 1935. godine iz Moskve, gdje je radio u Kominterni pod pseudonimom Valter, vratio u Jugoslaviju, gdje je stao na čelo Komunističke stranke i na čelo partizanskog pokreta protiv nacističke Njemačke sve do oslobođenja Jugoslavije. Imao je buran revolucionarni put, a poznat je po "ne" Rusiji za vrijeme takozvane "Rezolucije Informbiroa" iz 1948. godine.

Tito je ostao kontroverzna osoba zbog sumnji u njegov pravi identitet i pripadništvo masonima. Bivši osobni liječnik Josipa Broza Tita tvdi da je on zapravo bio mason, sin poljske grofice i židovskog veterinara.