Zemlju čeka novo ledeno doba: Planet se ne zagrijava nego hladi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

‘’Zadnjih 16 godina koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi raste brže nego ikada, no, suprotno očekivanjima, u istom razdoblju ne raste i globalna temperatura. Štoviše, temperatura nakon 2000. godine blago pada.

Znanstvenici još uvijek ne znaju što je uzrok ovoj pojavi, a ne mogu sa sigurnošću ni tvrditi kakve bi sve mogle biti posljedice ovog fenomena. Stoga se u potpunosti slažem s cijenjenom klimatologinjom Judith Curry koja je tijekom izlaganja u američkom Kongresu ustvrdila da uz spoznaju postojanja poznatih nepoznanica u ovom trenutku moramo biti svjesni i postojanja nama još uvijek "nepoznatih nepoznanica"'', rekao je na konferenciji početkom ove godine hrvatski akademik Vladimir Paar zagovornik teorije globalnog zahlađenja.

Ruski znanstvenici tvrde da povećanje ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva hlađenje, a ne zatopljavanje, a u ovom trenutku je Zemlja, po riječima Rusa, na vrhuncu malog, kratkog razdoblja zatopljenja nakon kojeg slijedi najveće zahlađenje u proteklih tisuću godina, što je u potpunoj suprotnosti s protokolom iz Kyota.

No, znanstvenici iz različitih zemalja razlikuju se u procjenama koliko bi to zahlađenje vremenski trajalo.

Zemlja se opet hladi

Ruski klimatolozi predviđaju kako bi to malo ledeno doba moglo trajati 50-70 godina, dok neki drugi znanstvenici govore o 20 godina, a ima i onih koji spominju samo nekoliko godina.

O ovoj temi razgovarali smo s mostarskim samostalnim meteorologom, profesorom povijesti i zemljopisa Zoranom Zadrom, administratorom popularne Facebook stranice Vremenska prognoza za HR i BIH svakodnevna.

''Teorije o globalnom zagrijavanju započele su krajem 80-ih i u 90-im godinama, kada se počelo pričati da se Zemlja zagrijava, te da snijega neće biti nikako. Uglavnom sve valove vrućina se povezivalo s globalnim zagrijavanjem i CO2, no u novom mileniju zime su bile bogate snjegovima u Alpama, Karpatima, našim planinama, a sve češće snježna granica počela se javljati i na mjestima gdje je snijeg rijetka pojava. Snježne padaline učestale su i na niskim geografskim širinama, kao npr. obala Jadrana, Sredozemlja, i Hercegovina gdje gotovo svake godine imamo redovno padanje snijega, ne uvijek s jednakim snježnim pokrivačem, ali to je zaista tako'', rekao je Zadro za Bljesak.info čvrsto podupirući teoriju Vladimira Para i još brojnih znanstvenika, nadodajući kako je ovo ljeto najavljivano kao najtoplije i suho ljeto, a bilo je ekstremno kišno i nažalost puno katastrofalnih poplava.

Priče da će do 2 000 godine nestati snijega i leda, izgleda padaju u vodu, što dovodi do toga da su teorije o globalnom zagrijavanju upitne.

Znanstvenici zbunjeni: Polarna kapa se povećava

Mediji su nedavno objavili kako su znanstvenici ostali zbunjeni i u čudu jer je na cijelom području velikom kao najveća sjevernoamerička država Aljaska, sve prekriveno snijegom i ledom, a ti je prije dvije godine tekla je voda.

Podaci na kojima se bazira ova spoznaja su satelitske snimke NASA-inih svemirskih postaja. U posljednje dvije godine led je prekrio područje od 1.7 milijuna četvornih kilometara, što je 43 % poraste ledene mase sjevernog pola.

Podaci danskog Instituta za meteorologiju su alarmantniji. Prema njihovim izračunima u dvije godine led s proširio za čak 63%, od 2.7 milijuna četvornih kilometara na 4.4 milijuna.

Satelitske snimke ukazuju ne samo širenje ledenjaka već i njegovo produbljivanje tj. jačanje. ''Led je deblji, a time automatski otporniji na buduća otapanja'', rekao je prof. Andrew Shepherd s britanskog Sveučilišta Leeds.

''Treba se vratiti u povijest, Zemlja je prošla kroz Prekrambij, Devon Gornji karbon i Perm, a posljednje ledeno dobila bilo je prije 100 mil godina Pleistocen. Između njih je dolazilo do globalnih zagrijavanja. Sada se nalazimo u Holocenu tzv. međuledenom dobu. Međutim svako od ovih velikih razdoblja ledenih doba ali i globalnih zagrijavanja imala je svoja mini zagrijavanja i hlađenja unutar sebe koja su trajala od 30 do 60 godina.

To se događa i sada Holocenu, jer sa 2005. godinom smo završili sa zagrijavanjem i ušli smo u globalno hlađenje koje će nas vjerojatno pratiti do 2050. ili 2060. godine.

Čovjek nije imao automobile i zrakoplove prije 1000 godina, a da ne govorim o milijunima godina. Što je tada uzrokovalo i hlađenja i zagrijavanja na zemlji?'', objasnio je Zadro, ističući kako je jedini odgovor na ovo Sunce i solarni ciklusi, zemljina ekliptika i revolucija zemlje jer sve to djeluje na kut upada sunčevih zraka na Zemlju što itekako djeluje na temperature oceana i kopna na planeti.

Glavni krivac za sve - Sunce

''Sve su ovo prirodni procesi koji su cikličke prirode što znači da će kad tad krenuti unazad. Zemlja će se početi hladiti, a ne zagrijavati. U to nema sumnje'', rekao je rekao je za medije dr. Ed Hawkins, stručnjak za istraživanja ledenjaka, te kazao kako valja uzeti u obzir činjenicu da se velike količine leda tvore upravo na rubnim djelovima ledenjaka, dok se prema sredini gustoća smanjuje. Znači li to hlađenje oceana te skori dolazak novog ledenog doba, stručnjaci se nadaju da će uskoro otkriti.

Zadro ističe da će i kod nas biti posljedica globalnog hlađenja, a to ćemo prepoznati po velikim oscilacijama temperature tijekom cijele godine. Kretanje mlazne struje južnije nego je uobičajeno imati će za posljedicu pojavu jakih i učestalih oborina (kiša i snijeg), poplava te jakih vjetrova, upravo zbog česte putanje ciklona, fronti i depresija jer su povezane s mlaznom strujom.

''Od idućih 20 ljeta barem njih 10 će biti kao ovo ljeto, ali takav trend neće nas pratiti svako ljeto, biti će i iznimno vrućih ljeta uz suše, ali će biti rjeđa u odnosu na nestabilnija ljeta. Snježne oborine biti će sve češća pojava duž Jadranske obale, kao i obala Sredozemlja, i kod nas u Hercegovini tijekom sljedećih zima. Hladniji valovi biti će izraženiji i brutalniji općenito na sjevernoj Hemisferi, ali i kod nas. Nadam se da će ljudi i mediji ovo ozbiljnije shvatiti'', nadodao je.