Park prirode Hutovo blato obilježio 20 godina postojanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prigodom obilježavanja 20. godišnjice Parka prirode Hutovo blato i Svjetskog dana okoliša, J.P. Park prirode Hutovo blato i WWF Adria organizirali su dan otvorenih vrata parka. Cilj događaja pod sloganom „Dođite i doživite iskonsku prirodu u vašem dvorištu“ bio je upoznati širu javnost o dobrobitima koje im pruža ovo iznimno prirodno područje.

U posljednja dva desetljeća Park prirode Hutovo blato suočio se s brojnim izazovima, a pritisci na njegove ekosustave svake se godine povećavaju, posebice zbog razvoja hidroenergetike u slivu Neretve i Trebišnjice. Stoga su uprava parka i WWF taj dan posvetili održivom upravljanju njegovih najvrjednijih prirodnih resursa – močvara, koje i jesu pod najvećim pritiskom.

„Ovogodišnju obljetnicu povezali smo sa Svjetskim danom okoliša, koji se obilježava svake godine 5. lipnja, a ovogodišnji je moto „Sedam milijardi snova, a samo jedan planet. Trošimo odgovorno!“. Zdravi i funkcionalni ekosustavi temelj su naše budućnosti. Ekosustavi Hutovog blata jedni su najproduktivnijih u BiH i nude cijeli spektar gospodarski značajnih usluga, od podržavanja turizma, poljoprivrede i ribolova, do pročišćavanja voda i ublažavanja poplava, koje su samo u 2014. uzročile milijunske štete“, rekao je na konferenciji za novinare Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato.

Tom prigodom WWF i PP Hutovo blato predstavili su Akcijski plan za revitalizaciju močvara, čija se površina od izgradnje hidroenergetskih postrojenja u slivu Neretve i Trebišnjice drastično smanjila. Izgradnjom hidroelektrane Dabar unutar projekta Gornji horizonti i preusmjeravanjem dodatnih količina podzemnih voda, močvare Hutovog blate, a s njima i brojne biljne i životinjske vrste, mogle bi potpuno nestati.
„WWF je danas premijerno prikazao film o utjecajima hidroenergetike na močvare Hutova blata kako bi stručnoj, ali i općoj javnosti objasnili ovaj velik problem. Izgradnja hidroelektrana i prateće infrastrukture prouzrokovala je zarastanje močvara, podizanje dna i nestanak brojnih vrsta ptica, vodozemaca i biljaka. Ukoliko želimo spasiti ovo iznimno prirodno područje potrebno je usvojiti snažne mjere sanacije tih ekosustava, a to je moguće samo suradnjom svih dionika, od lokalnih i federalnih vlasti, do elektroprivreda koje koriste te vode“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

Na događaju su predstavljeni i službeni rezultati WWF-ovog Izvješća o stanju planeta (Living planet Report) za BiH te rezultati zimskog brojanja ptica uz film „Ptice Hutovog blata“. Organizirana je i prva međunarodna umjetnička kolonija iz kiparstva, slikarstva i fotografije pod vodstvom profesora iz UWC i Srednje likovne škole. Kroz umjetničke radionice za djecu, vožnje brodicama, biciklističku utrka, bazar lokalnih proizvođača te kulturni i muzički program brojno pučanstvo moglo je iskusiti sve dobrobiti Hutova blata.