Mikroorganizmi sa Zemlje mogli bi preživjeti na Marsu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potraga za životom na drugim planetima definitivno predstavlja uzbudljiv izazov. Tijekom godina znanstvenici su pokušavali razviti teoriju o nastanku života na našem planetu kako bi predvidjeli smjer u kojem bi se mogao razvijati eventualni život na drugim nastanjivim planetima.

Znanstvenicima su posebno bili zanimljivi mikrobi koji žive u ekstremnim okruženjima jer se smatra da su oni jedni od najstarijih oblika života na Zemlji. Ovi drevni i vrhunski specijalizirani organizmi pod nazivom ekstremofili mogu rasti velikom brzinom i u vrlo otežanim uvjetima te su stoga atraktivan kandidat za postojanje života na drugom planetima, prenosi znanost.geek.hr.

U skladu s tim istraživači sa sveučilišta Arkansas započeli su s istraživanjem ekstremofila i njihovim izlaganjem uvjetima sličnim onima na Marsu kako bi vidjeli što se događa. Točnije, zanimalo ih je mogu li dvije vrste metanogenih organizama preživjeti cikluse zamrzavanja i odmrzavanja poput onih kakvi se odvijaju na Marsu.

Ti metanogeni organizmi su jednostanični organizmi koji spadaju u skupinu arheja, ali se ipak razlikuju od bakterija. Oni su zapravo odgovorni za prisustvo metana u podrigu preživača i pojavu nadutosti kod čovjeka. Metanogeni su anaerobni organizmi koji proizvode metan, a neki od njih koriste vodik za redukciju ugljičnog dioksida u metanu. S obzirom na to da su anaerobni i da kod njih ne postoji proces fotosinteze, neki znanstvenici smatraju da su idealan kandidat za život na Marsu, posebno zbog toga što mogu živjeti u podpovršinskim okruženjima, piše IFLS.

Kako bi ispitali njihovu sposobnost preživljavanja u uvjetima poput onih na Marsu, znanstvenici su izložili Methanobacterium formicicum i Methanothermobacter wolfeii ciklusima zamrzavanja i odmrzavanja na temperaturama koje su daleko ispod idealne temperature za njihovo razmnožavanje i razvoj (37 °C za prvu i 55 °C za drugu). Oba organizma zapravo su termofili i ekstremofili koji rastu u relativno visokim temperaturama. Znanstvenici su otkrili da bi obje vrste, unatoč tome, preživjele raspone temperatura koje odgovaraju onima na Marsu.

''Niska temperatura na Marsu sputava njihov rast, ali su preživjeli'', izjavila je Rebecca Mickol, jedna od istraživača uključenih u studiju. ''Nakon što se vrate u toplije uvjete, rast i metabolizam se obnavljaju. Htjeli smo vidjeti hoće li ih ovi hladni uvjeti ubiti ili će se adaptirati i preživjeti.''

Prema Mickol, temperatura na Marsu može se kretati u rasponu od -90 do 27 °C tijekom samo jednog dana. ''Ako na Marsu upravo sad postoji život, mora biti sposoban preživjeti bar ovaj raspon. Opstanak ovih dviju metanogenih vrsta izloženih dugoročnom ciklusu smrzavanja/odmrzavanja pokazuje da bi metanogeni mogli biti potencijalni stanovnici Marsa s boravištem ispod njegove površine'', dodala je.

Metan je otkriven u atmosferi Marsa 2004. godine. Vodeći istraživač na ovoj studiji Timothy Kral vjeruje da su mogući izvor metana upravo metanogeni, te se bavi proučavanjem sposobnosti ovakvih organizama da podnesu Marsijanske uvjete još od 90-ih.

Naravno, to što ti organizmi mogu preživjeti ovakve dramatične raspone temperature ne mora nužno značiti da bi metanogeni preživjeli i na Marsu. Stvari su ipak malo složenije. Nejasno je jesu li istraživači replicirali i druge uvjete poput onih na Marsu, osim temperature, no ovo je zanimljivo istraživanje koje sa sigurnošću pokazuje da neki mikroorganizmi mogu preživjeti neke otežane uvjete poput onih koji se mogu naći na Marsu.