Crne rupe svoj kozmički život završavaju postajući 'bijele rupe'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema najnovijoj teoriji, crne rupe završavaju svoj kozmički život postajući "bijele rupe" koje se ponašaju na radikalno suprotan način od crnih - umjesto da usisavaju materiju, one je izbacuju.

Ova teorija, izložena na web stranici Nature.com, zasnovana je na spekulativnoj kvantnoj teoriji gravitacije. Znanstvenici vjeruju da će ona okončati veliku debatu o tome uništavaju li crne rupe ono što "pojedu".

Nature.com objašnjava da se prema novoj teoriji "tranzicija od crne u bijelu rupu događa odmah nakon formiranja crne rupe, ali da se zbog gravitacije koja 'odlaže' vrijeme, promatraču može učiniti da to traje milijardama i trilijardama godina, pa čak i više, u ovisnosti od veličine crne rupe".

Ako su autori teorije u pravu, male crne rupe, koje su nastale na samom početku univerzuma, sada bi mogle biti spremne eksplodirati i "pobijeliti", što bi se detektiralo u vidu visoko-energentskih kozmičkih zraka ili neke druge vrste radijacije.

Prema općoj teoriji relativnosti Alberta Einsteina, kada zvijezda koja umire doživi kolaps, često se događa da dospije u stadij kada je taj kolaps nepovratan, te tada postaje crna rupa, usisavajući svjetlost i sve drugo u svom kozmičkom susjedstvu.

Već dugo se pretpostavljalo da divovske crne rupe u središtu galaksija sve brže rotiraju i rastu kako proždiru sve veće količine plina, prašine, zvijezda i materije. Ali sve do prošle godine nije bilo pouzdanih mjerenja brzine obrta crne rupe.

Samu crnu rupu je teško detektirati, te se to čini pomoću X-zraka koje ona emitiraju i koji je "odaju".

Koristeći nedavno lansirani NewStar teleskop NASA i orbitalnu opservatoriju XMM-Newton ESA, međunarodni tim astronoma promatrao je visoko-energentske zrake koje ispušta supermasivna crna rupa u središtu jedne nama susjedne galaksije.

Istraživači su izračunali da se ta crna rupa okreće brzinom koja je približna brzini svjetlosti - 1,08 milijardi km/h.

Vjeruje se da divovske crne rupe - s masom koja je nekoliko milijuna do milijardu puta veća od sunca, postoje u svakom galaktičkom središtu. One su iznimno guste i posjeduju takvu moć gravitacijskog privlačenja da čak ni svjetlost ne može pobjeći.

Nama najbliža crna rupa nalazi se na oko 26.000 svjetlosnih godina, prenosi Tanjug.

(Fena) rg

<