Britanska vlada priznala da obavještajne službe mogu špijunirati bez dopuštenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Britanska vlada je prvi put priznala da njene obavještajne službe mogu, bez naloga, pristupiti ogromnoj količini "neobrađenih" podataka koje prikupljaju američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i druge špijunske agencije u inostranstvu, piše danas "Guardian".

List navodi da priznanje britanske vlade proizlazi iz dokumenata proslijeđenim tijelu zaduženom za nadgledanje rada britanske obavještajne agencija GCHQ, koja je pandan američkoj NSA.

Dokumenti otkrivaju "tajne aranžmane" dvije partnerske agencije, prenosi "Guardian" i podsjeća da su podatke o tajnim poslovima tražile organizacije - Amnesty International (AI), Liberty i Privacy International (PI) poslije objavljivanja informacija do kojih je došao bivši obavještajac Edward Snowden.

U odgovoru vlade stoji da Britanija može prikupljati "neselektirane", a to znači - sirove i neanalizirane obavještajne podatke od partnera iz inostranstva bez ikakvog naloga ukoliko "iz tehničkih razloga nije moguće osigurati komunikaciju na osnovu naloga" i ako je "neophodno i podesno" za obavještajne agencije da dođu do informacija.

Tom odredbom je dopušteno prikupljanje ogromne količine materijala, uključujući i komunikaciju među britanskim građanima.

"Guardian" navodi da u dokumentu eksplicitno piše da "nalog nije potreban u svim slučajevima u kojima bi od neke strane vlade mogle biti tražene neanalizirane presretnute komunikacije".

To pravilo se odnosi i na podatke o komunikacijama koje se šalju britanskim agencijama iako ih one nisu tražile.

Tri spomenute organizacije za ljudska prava ističu da je ovo priznanje u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama parlamentarnog Odbora za obavještajne poslove i sigurnost koji je u srpnju prošle godine priopćio da je traženje naloga, koji potpisuje ministar, na snazi kad god GCHQ traži informacije od SAD.

Prikupljeni podaci mogu biti čuvani do dvije godine, što je isti vremenski rok kao i za podatke koje prikupi sama GCHQ.

Međutim, taj rok može biti jednostrano produžen ukoliko "visoki dužnosnik smatra da je to potrebno iz razloga nacionalne sigurnosti".

Grupa Privacy International kaže da ova otkrića bacaju sjenku i na ostale sigurnosne procedure.

''Sada znamo da podatak iz svakog poziva, internet pretrage ili sitea koji ste posjetili u protekle dvije godine može biti uskladišten u bazi GCHQ i analiziran svojevoljno, i na prvom mjestu - bez ikakvog naloga", kaže zamjenik direktora organizacije Eric King.

''Nedopustivo je da vlada misli da je masovno praćenje, opravdano tajnim aranžmanima koji dopuštaju širok i neograničen pristup i analizu stranih obavještajnih informacija – zakonito'', upozorava on.

Šef diplomacije Philippe Hammond je rekao prošlog tjedna da očekuje da će ministar koji potpisuju naloge za nadgledanje vjerojatno morati opravdati svoje odluke u javnoj istrazi u nekom trenutku u budućnosti.
''Uvjeren sam da mogu reći u ime svojih kolega, koje potpisuju naloge, da imaju na umu da ćemo u budućnosti morati posvjedočiti u nekoj istrazi ili na sudu za odluke koje smo donijeli'', rekao je Hammond pred Odborom za obavještajne poslove i sigurnost, prenosi Tanjug.

Tom prilikom Hammond se susreo s kritikama da on i ne razumije zakonski okvir koji se odnosi na naloge koje osobno on potpisuje.