Žene Romkinje u BiH žive u jako teškim uvjetima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Žene Romkinje su duplo diskriminirane, i zbog toga što su Romkinje i zbog toga što su žene. Mislim da samo rad i aktivizam žena Romkinja može pomoći Romkinjama imaju bolje sutra, kazala je predsjednica Udruženja ''Romska djevojka-Romani ćej'' iz Prnjavora Snježana Mirković u razgovoru za agenciju Fena u povodu 8. travnja - Međunarodnog dana Roma.

Ona navodi da žene Romkinje nisu u zavidnom položaju.

''Zajedno sa CARE International i Udruženjem ''Bolja budućnost'' radili smo istraživanje prije par godina koje je pokazalo da žene Romkinje nisu ni u kakvim tijelima, nigdje gdje se odlučuje, savjetodavnim tijelima. Institucije nisu uopće bile upoznate da ima obrazovanih žena Romkinja i da žele raditi, što je mene kao Romkinju rastužilo. To se promijenilo u posljednjih par godina, par žena je u Odboru za Rome, imamo žene u savezima nacionalnih manjina, u mjesnim zajednicama uključene'', kazala je Mirković.

Ona ističe da je jako bitno da žene Romkinje budu uključene u ovakva tijela jer, kako kaže, problem Romkinja nitko ne može bolje da osjeti i da radi na tom problemu od žene Romkinje.

Teško do posla

Govoreći o problemima žena Romkinja, kazala je da se susreću s diskriminacijom kada je u pitanju zdravstvo, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje.

''Ona je diskriminirana i od svoje obitelji i od društva. Žena je ekonomski ovisna o mužu'', kazala je Mirković.

Navela je i primjer obrazovanja ženske djece.

''Koliko smo puta imali priliku vidjeti da muška romska djeca završavaju školu, dok djevojčice ne završavaju zato što su one potrebne da rade u kućama, da pomažu roditeljima, da čuvaju mlađu braću i sestre. Većinom kažu što će njoj škola, ona će se udati. Mislim da je to pogrešno, da treba pustiti žene da se obrazuju, da ih treba pustiti da rade, da se dokazuju, jer mogu žene puno toga da uspiju'', kazala je Mirković.

Istaknula je da se odnos prema ženama Romkinjama postupno mijenja. Za to su, smatra ona, dosta zaslužne ženske romske organizacije i organizacije koje ih podržavaju.

Mirković navodi da su imali mjesec dana ženskog romskog aktivizma koji je počeo 8. ožujka, a završava danas tijekom kojih su radili razne okrugle stolove i upoznavali o problemima žena Romkinja.

Predsjedavajuća Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH i predsjednica Udruženja žena Romkinja ''Bolja budućnost'' iz Tuzle Indira Bajramović je u razgovoru za Agenciju Fena kazala da se žene globalno u BiH nalaze u nezavidnom položaju, a pogotovo romske žene, zato što su žene i što su Romkinje.

''Mi smo duplo diskriminirane'', navodi ona.

Ističe da je organizacija iz koje dolazi dugo bila jedina ženska romska organizacija. Sada imaju devet ženskih organizacija i imaju žensku romsku mrežu.

Bajramović navodi da imaju jako puno rezultata za veoma kratko vrijeme.

''Ono što je važno istaći da nema žena Romkinja u tijelima gdje se donose odluke i to nam predstavlja veliki problem zato što, ako nas nema tamo, neće nitko postaviti pitanje žena, a pogotovo pitanje žena Romkinja'', kazala je Bajramović.

Ona ističe da je važno da žene Romkinje budu tamo gdje mogu bar predlagati neke stvari.

''Uvjerili smo se u to. Imali smo kampanju sa ženskom romskom mrežom da se žene Romkinje uključe u rad mjesnih zajednica. Smatramo da je lokalna razina veoma bitna za rješavanje problema, ne samo Roma nego i ostalih građana. Lobirali smo u lokalnim institucijama, taj se projekt radio u šest općina, i dobili smo recimo u Tuzli dvije Romkinje u mjesnoj zajednici, u Kaknju imamo ženu Romkinju u mjesnoj zajednici, u Visokom također. Ipak smo uspjele nešto da uradimo i te žene se nešto pitaju'', kazala je Bajramović.

Vjera u bolje sutra

Dodala je da se to pokazalo kao primjer dobre prakse i da će nastaviti, ne samo u mjesnim zajednicama da budu žene, nego i na svim ostalim razinama.

Bajramović navodi da je ovo treći saziv Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH te da do sada nije bilo žena Romkinja. Dodaje da sada imaju pet žena Romkinja u Odboru za Rome i prvi put je predsjedavajuća Odbora žena.

Govoreći o problemima Romkinja, navela je nezaposlenost inače Roma, pogotovo Romkinja, kao i niska razina obrazovanja Romkinja.

''Ali zahvaljujući nevladinim organizacijama, posebno ženskim, pokušavamo ne samo da radimo na podizanju svijesti kod roditelja da šalju djecu u školu nego i na svijesti djece, ali i institucija koje su obavezne da prate to'', kazala je Bajramović.

Što se tiče obrazovanja, navodi da imaju akcijski plan koji je posebno revidiran za obrazovanje, međutim, on se ne implementira.

Bajramović ističe da nekada ni nastavnici nemaju sluha za djecu koja nemaju udžbenike, nemaju iz čega da uče. Pojedina djeca nemaju ni gdje učiti, nemaju krov nad glavom, nemaju struju, vodu.

''Što se tiče zdravstvenog osiguranja, jako je teško. Svakodnevno nam se obraćaju žene koje su bolesne, koje ne mogu da se liječe upravo zbog toga što nemaju zdravstveno osiguranje, nemaju sredstava da same plate preglede, tako da mi radimo i projekte. Bar kad je u pitanju reproduktivno zdravlje, plaćamo im mi preglede mamografije, papa-testa, kolposkopije, održavamo radionice o tome koliko je važno da brinu o reproduktivnom zdravlju. Pogotovo iz razloga što Romkinje rano stupaju u bračnu ili izvanbračnu zajednicu, rano postaju majke. Sve su to problemi o kojima moramo razmišljati'', kazala je Bajramović.

Navodi da moraju biti partneri s predstavnicima institucija, te dodaje da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i ministar Damir Ljubić imaju sluha za ove probleme.

''Pokušavamo da vidimo što su prioriteti i da ih počnemo rješavati zajedno'', zaključila je Bajramović.

Potrebna izdvajanja za obrazovanje

Direktorica organizacije CARE International Sumka Bučan je u razgovoru za Agenciju FENA kazala da su Romu još uvijek na marginama društva, još uvijek se suočavaju sa diskriminacijom, i na neki način, najteže žive u BiH.

Po njenim riječima, položaj žene Romkinje je utoliko teži što su diskriminirane i kao žene, a i kao pripadnice romske nacionalne manjine.

''Mislim da se u posljednje vrijeme taj položaj na neki način popravlja, bar što se tiče predstavljanja u organima ili savjetodavnim tijelima gdje se odlučuje o implementaciji nacionalnih akcijskih planova i na neki način o projektima koji će biti implementirani za Rome'', kazala je Bučan.

Dodala je da je sada u Odboru za Rome pet žena, navodeći kako misli da je to najveći uspjeh ženske romske mreže.

''Mi smo radili od osnivanja Mreže. Imali smo projekt za ženske romske organizacije i tu se iskristalisala ideja da je potrebno da se osnuje jedna mreža, u ovom slučaju neformalna mreža, gdje će one imati jedan glas i gdje će zajednički predstavljati žene Romkinje. U par godina one su postigle veliki napredak'', kazala je Bučan.

Dodala je da CARE International kao organizacija radi i na ekonomskim projektima tako da imaju projekt gdje ih osnažuju u ekonomskom smislu.

''Podržali smo organizaciju ''Bolja budućnost“ i još tri romske organizacije da svojim korisnicama pruže pomoć. Organizirale smo treninge za izradu biznis plana i financijski smo podržali neke od ideja'', kazala je Bučan.

Mi smo, dodala je, organizacija koja djeluje globalno.

''Naša misija je da se borimo protiv siromaštva i da, na neki način, stvaramo uslove da ljudi žive dostojanstveno. U BiH i u regiji Balkana imamo dvije programske strategije socio-ekonomsko uključivanje i rodna ravnopravnost. Nametnulo se to, pošto su Romi u najtežem položaju, da je logično da radimo s Romima i da pomažemo toj populaciji, ali ne isključujemo ni ostale'', kazala je Bučan.