Svi građani snose odgovornost: Djeca na ulici prolaze sve vrste zlostavljanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Djeca koja rade na ulici prolaze sve vrste zlostavljanja, svakodnevno i cjelodnevno. Često su gladna, žrtve raznih vrsta iskorištavanja, većina nema priliku za obrazovanje, niti da u potpunosti razviju svoje potencijale. Nažalost, takvu djecu viđamo na ulicama, u većim i manjim gradovima u ovoj državi. Ima ih dosta, ali je dobra vijest da postoji interes za rješavanje tog problema '', rezultati su UNICEF-ovog istraživanja.

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), u suradnji s Federalnim zavodom za javno zdravstvo i Mobilnim timom za prevenciju prosjačenja iz Sarajeva kao i osobljem četiriju dnevnih centara za djecu uradio je istraživanje o djeci u BiH koja prosjače i rade na ulici.

Rezultati do kojih su došli zabrinjavajući su, ali i ohrabruje podatak da postoji zainteresiranost svih segmenata društva za rješavanje tog problema u BiH.

Predstavnik UNICEF-a za BiH Ayman Abulaban kazao je danas novinarima da istraživanje ima namjeru doprinijeti svjesnosti svih za postojanje tog problema, ali je to i pokušaj da se nađu praktična rješenja.

Prema njegovom mišljenju, odgovornost za taj problem, osim nositelja vlasti javnog sektora, imaju i svi građani ove države, a u njegovom rješavanju važna je i uloga civilnog društva.

Svi građani nose odgovornost

Abulaban podsjeća da ovdašnji zakoni zabranjuju rad djece na ulici, ali i dodaje da je problem u njegovom provođenju.

''Postoje propisi o obaveznom obrazovanju djece, o zabrani rada djece. Međutim, pitanje je kako se oni provode, u kojoj mjeri'', kazao je.

Autorica istraživanja Ruth Rosenberg mišljenja je da su rezultati istraživanja zabrinjavajući, ali je istaknula i pozitivan segment poput onog da većina ispitanika ima pristup zdravstvenoj zaštiti. '' Postoji zainteresiranost za rješavanje problema djece koja rade na ulici i njihovih obitelji, a to podrazumijeva koordinaciju vladinog i nevladinog sektora, policije i centara za socijalni rad, škola....'', ističe.

Iznos kazne za prosjačenje različit je, ali je dokazano da kazne i nisu baš učinkovite za rješavanje tog problema.

Bh. društvo nema razumijevanja za maloljetne delinkvente

Pomoćnik federalnog ministra za rad i socijalnu politiku Miroslav Jurešić istaknuo je da bh. društvo nema razumijevanja za maloljetne delinkvente, za razliku od djece bez roditeljskog staranja i one s invaliditetom, a posljedica toga je da društvo uključujući i institucije nije dovoljno zainteresirano da se brine o njima.

Dodao je da je ovo ministarstvo, osim što financira rad Zavoda, donijelo Pravilnik o provođenju stručnog nadzora te o standardima i normativima ustanova za smještaj maloljetnika koje se moraju prilagoditi evropskim standardima, ali da je najvažnija prevencija delinkventnog ponašanja jer je upućivanje maloljetnika u zavod često znak zakasnjele reakcije društva.

Direktor Zavoda za odgoj muške djece i omladine Sarajevo Dževad Šuško izjavio je da se po novoj zakonskoj regulativi mjera upućivanja maloljetnika u zavod izriče na razdoblje od šest mjeseci do dvije godine, te da osoblje provodi individualni program i grupni pristup da bi maloljetnike uključili u društvo i odvratili ih od činjenja krivičnih djela.

Precizirao je da je trenutno izrečena 21 mjera upućivanja maloljetnika u zavod, te se provodi nad 14 maloljetnika, od kojih najmlađi ima 16 godina, a da sedam nije dostupno sustavu.

Šuško je rekao da su pojedini štićenici u međuvremenu postali punoljetni, ali je predviđeno da boravak u zavodu u takvim slučajevima može biti produžen da ne bi prekidali školovanje, nakon čega se vraćaju u lokalnu zajednicu iz koje su upućeni.