Najveći ljetni alegen ambrozija raste i u središtu Mostara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Alergija je moderna bolest koja je prouzročena padom imuniteta, vjerojatno se javlja zbog nekontrolirane upotrebe farmaceutskih proizvoda, loše ishrane i tko zna čega sve, ali činjenica je da četvrtina svjetske populacije pati od alergija'', rekao je u razgovoru za RDV Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za savjetovanu službu i zaštitu bilja koji djeluje u sklopu Ministarstva vodoprivrede poljoprivrede i šumarstva HNŽ-a.

Od polovice kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo 'mučno' razdoblje u godini. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, svrbi ih nos, imaju vodeni iscjedak iz nosa, otiču im kapci, otežano dišu... Ova neugodna alergija može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.

Bulić je istaknuo kako je ambrozija je korovska biljka. Njena jednogodišnja biljka može narasti 1 do 1,5 m. Ima vretenast korijen. Stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama. Cvjetovi su u obliku grozdastih cvatova, žućkaste su boje. Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Svaka biljka proizvede oko stotine milijuna zrnaca peludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamičke osobine i može putovati i stotinama kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina i izdržati smrzavanje.

U Mostaru je prije šest godina u rad pušten prvi uređaj na području Hercegovine za mjerenje koncentracije peludi i alergenih biljaka, a nalazi se na poljoprivredom fakultetu u Mostaru.

Prema podacima tog uređaja, kaže Bulić, teritorij HNŽ-a se smatra manje opasnom u odnosu na sjevernije krajeve.

''Unatoč tome problematično je to što se iz godine u godinu ambrozija nalazi na sve više lokaliteta. Ova korovska biljka svojom peludi agresivno utječe na ljudski organizam, tako da ukoliko se ne poduzme nešto ozbiljnije bojim se da će doći do ekspanzije njene populacije.

Ima je čak i u središtu grada, na izlazima prema Buni, na teritoriji Čapljine… a najviše je ima uz prometnice. Na svu sreću na poljoprivrednim površinama je manje rasprostranjena, a ona je biljka koja voli rahla i obrađena zemljišta, i kada se udomaći na takvim terenima, bojim se da ćemo imati problema'', rekao je Bulić.

U mnogim zemljama postoje zakonske mjere za suzbijanje ambrozije, a što se tiče ovakvih mjera u BiH po Bulićevim riječima takve akcije zahtjevaju široko djelovanje i puno novca.

''Postoje manji zahvati od ljudi koji uništavaju ambroziju oko okućnice, parkovi su odrađivali nešto slično na području Mostara, no sve to je nedostatno ukoliko se ovom problemu ne priđe ozbiljnije.

Što se tiče zakonskih mjera mislim da je tu prvi problem provedbe zakona, jer na koji ćete način prisiliti nekoga da ukloni korov ispred svoje kuće, a on možda nije ni svjestan kolika je to inicijala za ekspanziju jedne biljke koja negativno utječe na ljude. Mislim da su puno bolje mjere edukacija i reklamiranje, tj. izobrazba ljudi da vidi kako sitnim koracima preventivno djelovati'', rekao je u razgovoru za RDV Bulić.

Glavni način uništavanja ambrozije jest čupanje biljke iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. Međutim, redovno košenje trave svaka tri tjedna također je učinkovit način smanjenja broja peludnih zrnaca u zraku.