Ljudska prava gluhih na Balkanu - dug put do ravnopravnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ovih dana, po prvi put u povijesti, Mostar je domaćin sedmodnevnog Kongresa članova Upravnog odbora Svjetske federacije gluhih (World Federation of the Deaf - WFD) i članova Upravnog odbora Svjetske federacije gluhe omladine (World Federation of the Deaf Youth Section - WFDYS).

U sklopu ovog vrlo značajnog okupljanja čelnih svjetskih organizacija koje se bave pravima gluhih i nagluhih osoba, u petak, 30. siječnja 2015. godine, a u organizaciji Saveza gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održat će se jednodnevna Međunarodna konferencija na temu: 'Ljudska prava Gluhih na Balkanu – dug put do ravnopravnosti'.

Na konferenciji, prisutnima će se obratiti Colin Allen, predsjednik WFD-a, Jenny Nilsson, predsjednica WFDYS-a, predstavnici Udruženja gluhih i nagluhih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije, kao i predstavnici Ministarstava na županijskoj, federalnoj i državnoj razini.

Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna organizacija koja predstavlja oko 72 milijuna gluhih osoba širom svijeta. Blisko surađuje s UN-om i njegovim različitim agencijama u promicanju ljudskih prava gluhih osoba u skladu s načelima i ciljevima UN Konvencije. Predsjednik Saveza gluhih i nagluhih BiH i Udruge 'Sluh' u HNŽ-u Nebojša Vavra, izražava žaljenje što se gluhe osobe ne mogu aktivno uključiti u društveni život zbog nedostatka tumača znakovnog jezika.

Također, smetaju mu još uvijek prisutne predrasude društva da su gluhe osobe nesposobne za rad. Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, iako je Zakon o uporabi znakovnog jezika na razini države Bosne i Hercegovine usvojen 2009. godine, gluhi su danas suočeni s mnogim poteškoćama, preprekama i diskriminacijom na osnovi svog invaliditeta. Trenutačni položaj gluhih osoba u BiH je iznimno težak, pa se može govoriti i o diskriminaciji po svim osnovama.

Socijalni status gluhih i nagluhih je na najnižoj razini. Gluhe osobe se zbog svog invaliditeta suočavaju s problemom otežane komunikacije, te im je u svakodnevnim životnim aktivnostima potreban tumač znakovnog jezika. U BiH ne postoji obrazovna institucija koja je nadležna za obrazovanje tumača znakovnog jezika i već dugi niz godina se javlja problem nedostatka tumača znakovnog jezika.

Savez gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine je započeo borbu za priznavanje znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini, te je na inicijativu istoga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila Zakon o uporabi znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini koji je objavljen u Službenom glasniku BiH broj 75/09 dana 22. rujna 2009. godine.

Ovim zakonom propisuje se pravo gluhih osoba na uporabu znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini i pravo gluhih na informiranje njima prilagođenim tehnikama. Nažalost, zbog komplicirane strukture države isti zakon se ne provodi na državnoj, te nije donešen na razini entiteta, Brčko Distrikta i županija.

Podsjećamo, u rujnu 2013. godine, a povodom Međunarodnog dana gluhih u Sarajevu je organizirana mirna šetnja u kojoj je sudjelovalo više tisuća gluhih i nagluhih osoba iz cijele BiH. Njihov osnovni zahtjev, o primjeni Zakona o uporabi znakovnog jezika još uvijek nije ispunjen. Ova najbrojnija (oko 30.000) populacija osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini svakodnevno 'šeta' svoj križni put.