Broje se sati do Bajrama: Majstori baklave zasukali rukave

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Majstori baklave u turskim gradovima Gaziantepu i Sanliurfe ovih dana naporno rade kako bi pripremili dovoljne količine čuvenog specijaliteta za predstojeći praznik Ramazanskog bajrama, piše Anadolu Agency (AA).

Čuvena baklava iz turskog grada Gaziantepa, koji je uvršten na Mrežu kreativnih gradova UNESCO-a i ovog Bajrama će se naći na trpezama širom svijeta. Kao i u drugim gradovima, baklava je i u Gaziantepu neizostavan dio bajramske trpeze.

Kako bi se napravilo dovoljno baklave i odgovorilo na narudžbe iz skoro cijele zemlje, majstori baklave ovih dana rade i noću. Za pravljenje baklave koriste pročišćeni maslac, pšenično brašno i pistacije. U ovisnosti od kvaliteta baklave, cijene u Gaziantepu kreću se po kilogramu između 40 i 70 turskih lira (10 i 17 eura).

Omer Gulluoglu, vlasnik poduzeća “Gulluogullari Baklava”, koje sa bavi proizvodnjom baklave u Gaziantepu, za AA je kazao kako se ovih dana mnogo radi obzirom da svako u gradu za praznik na stolu želi imati baklavu.

“Bajramska trpeza je potpuna samo onda kada je tu baklava. Tijekom praznika građani kupuju baklavu i za svoje najbliže. Zbog toga je velika potražnja. Imamo narudžbe iz svih dijelova Turske”, kazao je Gulluoglu.

Novinar AA posjetio je i susjedni grad Sanliurfu, u jugoistočnoj Turskoj, koji je također poznat po svojoj izvanrednoj baklavi. Inače, u Turskoj je prisutna je i svojevrsna konkurencije između ova dva grada, kada je u pitanju baklava.

Mehmet Ustuneller iz Sanliurfe 40 godina pravi baklavu, a za kvalitetnu “bajramsku poslasticu”, tvrdi da je neophodno imati kvalitetne namirnice za baklavu, ali isto tako da je kvalitetan i majstor.

U Turskoj se godišnje proizvodi blizu 1000 tona baklave, a prosječna godišnja potrošnja baklave u ovoj zemlji po stanovniku iznosi 4,4 kilograma.

Inače, baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta, u nekoliko, obično desetak i više slojeva, između kojih se dodaje smjesa mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi, zalije se agdom, kuhanom smjesom vode i šećera.

Baklava je tradicionalno jelo i na Balkanu, kao i na Orijentu. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te se priprema za Bajram, dok se u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, priprema za Božić.

Turski institut za standardizaciju (TSE) donio je standard i za jednu od najpoznatijih turskih poslastica "tursku baklavu", a standardna turska baklava mora biti u svojoj specifičnoj boji (zlatno-žutoj), ne treba biti jakog preljeva i gustoće, te mora biti minimalne debljine 35 milimetara.