Židovi iz Mostara Pesahu slave u sarajevskoj sinagogi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je kamen temeljac za židovsku sinagogu u gradu na Neretvi postavljen još daleke 2002. godine, izgradnja ovog sakralnog objekta još je samo mrtvo slovo na papiru.

Ovo je potvrdila bivša predsjednica židovske zajednice u Mostaru Erna Dannon Cipra navodeći kako je problem kompleksan jer je zemljište u zoni pod UNESCO-ovom zaštitom.

Stoga će pripadnici židovske vjeroispovijesti iz Mostara i ove godine svoj najveći blagdan Pesahu kojim slave slobodu u znak sjećanja na izlazak i egipatskog ropstva, proslaviti u sarajevskoj sinagogi.

- Ovo je povijesno najveći židovski blagdan kojim obilježavamo da su prije 210 godina židovi izišli iz egipatskog ropstva. Ovaj blagdan mnogi zovu ‘blagdan slobode’, i on se obilježava na poseban način kroz sedam dana. Židovi izuzetno cijene slobodu , pa su pripreme u svim židovskim domovima u Mostaru već odavno počele, kazala je Dannon Cipra za Dnevni list.

Svaka obitelj, kako je naglasila, s puno ljubavi i pažnje priprema svoj dom za dolazak ovog velikog blagdana.

Iako židovska zajednica koja broji 45 članova u Mostaru nema mjesto za bogosluženje, ipak neće propustiti duhovno slavlje, te će organizirati prijevoz do sarajevske sinagoge. Međutim, u mostarskim domovima kod pripadnika židovske vjeroispovijesti ne nedostaje blagdanskog duha i očuvanja tradicionalnih običaja o kojima nam je s puno ljubavi Dannon Cipra govorila.

- Posebno je značajna Feder večera koja ima puno simbolike, tu se jede gorko bilje kao hren koji simbolizira da život može biti gorak, ali isto tako na večeri moraju biti servirani mljeveni orasi s medom i jabukom koji govore da ipak ima lijepoga u životu i da to treba cijeniti, kazala je Dannon Cipra.

Židovi na ovaj blagdan simbolično serviraju jaje koje simbolizira rađanje i smrt.

- Mi imamo poseban način pripreme jaja. Kuhamo ih u ulju, vodi, papru i korama od luka i zovemo ih hamenadana jaja koja obavezno moraju biti na stolu kad je u pitanju Feder večera, pojasnila je Dannon Cipra. Pored toga, kako je kazala, na blagdanskoj trpezi nezaobilazan je i but pečenog janjeta kao simbol pashalne žrtve.

Prema tradiciji židova u svakom domu mora biti i jedno prazno mjesto ako dođe nenadano neki gost, da može slaviti slobodu s obitelji u koju je došao.

Za ovaj blagdan je karakteristično da se jede beskvasni kruh, zato što židovi kad su išli kroz pustinju nisu mogli peći kruh, nego su jednostavno brašno mijesili s vodom i sušili ga na suncu.