Sarajevo

Prijamom u sarajevskoj Vijećnici obilježen Nacionalni praznik Austrije

Kultura / Flash | 26. 10. 2016. u 20:48 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nacionalni praznik Austrije, 26. listopad, obilježen je večaras u Sarajevu prijamom u gradskoj Vijećnici u organizaciji austrijskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini.

Veliki broj uzvanika - predstavnici vlasti, političkog, kulturnog, vjerskog života, članovi diplomatskog zbora i brojni drugi gosti iz dviju zemalja prisustvovali su ovom događaju.

Pozdravio ih je veleposlanik Republike Austrije u BiH Martin Pammer.

Za ovu priliku je iz Beča donesena vjerna replika povijesnog eksponata, Kolica sa Glasinca starih gotovo 3.000 godina, pronađenih 1880. godine na južnoj Romaniji. Repliku je sadašnji direktor bečkog Prirodno-povijesnog muzeja Christian Koberl uručio za Zemaljski muzej u Sarajevu direktoru Mirsadu Sijariću.

U glazbenom dijelu, notama klasične glazbe zajedno su se predstavili vojni orkestri iz Austrije i BiH te orkestar Srednje glazbene škole u Sarajevu.

Veleposlanik Pammer je u obraćanju uzvanicima rekao da se austrijski Nacionalni praznik obilježava na dan kada je 1955. godine usvojen Ustavni zakon o trajnoj neutralnosti, koji je postao dijelom novog austrijskog identiteta.

Nakon raspada Austrougarske monarhije 1918. godine, podsjetio je veleposlanik, građanskog rata, pripojenja i nakon završetka Drugog svjetskog rata, nastala je Austrija, danas poznata po demokraciji, vladavini prava, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu, socijalnom partnerstvu i perspektivama za budućnost, država koja je i dalje za mnoge cilj za emigriranje.

''Ovo je bilo moguće ostvariti jer su najrazličitije političke i društvene snage surađivale, našle kompromise te aktivno i konstruktivno tražile zajedničku budućnost. Klijentelističko i prema grupi orijentirano ponašanje koje potiče konflikt, u interesu inkluzivnog patriotizma, obuzdano je i stavljeno u pozadinu. To je bio recept za uspjeh'', kazao je između ostalog Pammer.

Rekao je i da Bosnu i Hercegovinu i Austriju povezuje mnogo više od općepoznatog - povijesni događaji, nebrojeni šaroliki mostovi i veze među ljudima, gotovo susjedski gusta mreža kooperacija među institucijama i organima uprave, u oblasti gospodarstva, sporta, umjetnosti i stvaralaštva, u čemu ima još mnogo prostora za upoznavanje.

Veleposlanik također podsjeća da su u 65 manifestacija Godine kulture BiH-Austrija, koje je u BiH organiziralo austrijsko veleposlanstvo, te u 22 manifestacije u Austriji, koje je realiziralo austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, ponekad u suradnji s bh. veleposlanstvom u Beču, obje zemlje kao nikada dotad predstavljene jedna drugoj glazbenim stvaralaštvom, umjetnošću.

Mnoge nove suradnje i umrežavanja su proizašli iz toga, cilj je predstaviti dvije zemlje i ono najbolje u njima radi izgradnje novih ljudskih, infrastrukturnih, humanitarnih, ali i gospodarskih te kulturnih mostova, kazao je austrijski veleposlanik.

Direktor bečkog Prirodno-povijesnog muzeja Christian Koberl, uručujući repliku Kola sa Glasinca direktoru Zemaljskog muzeja u Sarajevu Mirsadu Sijariću, naveo je da se radi o naročitom, rijetkom mitološko-kultnom predmetu s figurama ptica. Razlog što su ptice dio eksponata je što su se one snalazile svuda, na zemlji, u vodi i zraku, zbog čega im se pridavalo naročito djelovanje.

Kola sa Glasinca pronašao je na južnoj Romaniji 1880. godine jedan poručnik i kako tada u Bosni i Hercegovini još nije bilo muzeja, poslao ih u Beč carskom Dvorskom muzeju. Kultna kolica, duga 22 cm, široka 13 cm i visoka 17 cm, izlivena su u pojedinačnim dijelovima od bronze pa potom sastavljena. Imaju četvorokutni okvir ukrašen malim figurama ptica, posudu i poklopac u obliku ptica. Osovine su od željeza.

Kako stoji u inventarnoj knjizi odjela za prapovijest u bečkom muzeju, iz Bosne ih je "poslao I.Lexa, K.u. K, poručnik Genie-regimente br. 1 iz Goražda za K.u.K. Dvorski muzej, dvorskom savjetniku gospodinu Ferdinandu von Hochstetteru u ožujku 1880. godine".

Vjernu repliku za Zemaljski muzej u Sarajevu izradio je restaurator iz odjela za prapovijest u bečkom muzeju Walter Prenner tijekom višetjednog rada.

Kopirati
Drag cursor here to close