Pjesništvo može spasiti arapski svijet

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slavni sirijski pjesnik Adonis, čije se ime redovno pojavljuje među glavnim kandidatima za Nobelovu nagradu, kaže da vjerski fanatizam "uništava srce arapskoga svijeta", ali mu spas vidi u pjesništvu.

Osamdesetšestogodišnji pjesnik živi u egzilu i jednako je oštar prema ulozi Zapada u sukobu u njegovoj domovini, u kojoj je u zadnjih pet godina ubijeno 300.000 ljudi, piše Hina.

"Amerikanci ne traže rješenja, oni traže probleme", rekao je za AFP u intervjuu vođenom na sajmu knjiga u Goeteborgu.

"Amerikanci nemaju koherentnu viziju. Nemaju je niti Rusi, koji se jedino vode vlastitim interesima. Arapski svijet je u strateškom smislu bogato područje, a arapski narodi samo su sredstvo" za bogaćenje naftom, rekao je.

Pjesnik, koji pripada alavitskoj sekti kao i predsjednik Bašar al Asad, godine 2011. pisao je sirijskom diktatoru pozivajući na demokratsku tranziciju. Sada nadu vidi u poeziji.

"Poezija ne može prerezati grlo djetetu, niti ubiti čovjeka niti razoriti muzej", rekao je Adonis, pravoga imena Ali Ahmad Said Esber.

Pozivajući na odvajanje države i religije, kazao je da pjesnici mogu imati važnu ulogu.

"Arapsko pjesništvo uvijek je bilo protiv Boga", rekao je. Nema velikih pjesnika u našoj povijesti koji su bili veliki vjernici poput primjerice (Paula) Claudela u Francuskoj".

"Budućnost leži u sekularizmu", kazao je. "Rekao sam da nitko ne može može povesti sekularnu revoluciju s ljudima koji na prosvjede izlaze iz džamije. Revolucija je jedno, džamija posve drugo".

Adonis je rekao da pjesništvo nikada neće biti ušutkano.

"Tako dugo dok je ondje smrt - a smrt postoji - bit će i pjesništva", rekao je. "Pjesništvo nikada neće utihnuti".

Adonis, koji je i priznati kritičar, slikar i esejist, preselio se u Pariz 1985. i tamo je odlikovan. Bio je favorit kladioničarske kuće Ladbroke za Nobelovu nagradu u godini Arapskog proljeća 2011. Nagrada ga je, međutim, dosad zaobišla.

Kao dječak koji je radio na poljima i bio bez formalnog obrazovanja u ranim godinama, Adonis je prošao dug put od siromašnoga sela u Siriji gdje je odrastao.

"Nisam vidio automobil, električne uređaje niti telefon do 13. godine. Uvijek sam se pitao kako sam se transformirao u drugu osobu; to je gotovo čudesno", rekao je u intervjuu prije nekoliko godina.