Drugi dan FALIŠ-a

Nikolaidis: ‘Kad svi budemo izbjeglice, u Europi više neće biti mjesta za fašizam’

Kultura / Flash | 05. 09. 2015. u 10:37 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Drugog dana Festivala alternative i ljevice u Šibeniku glavnina programa bavila se gorućim europski pitanjem. Bilo je neizbježno da ovogodišnji FALIŠ svako malo skrene ka temi izbjegličkog vala koji trenutačno pogađa Europu. Gorućem problemu posvetio se i crnogorski autor Andrej Nikolaidis, kojega su organizatori i publika čekali i prošle i pretprošle godine. ‘’Ja sam poput U2; dugo me se čeka, a ne valjam ništa’’, objasnio je svoja dosadašnja otkazivanja Nikolaidis.

‘’Ovih dana svjedoci smo izbjegličke krize. Suočavamo se s ozbiljnom krizom koja itekako ima veze s fašizmom i to ne samo s njegovim eksplicitnim oblicima, kao što je ono što čini Mađarska. Viktor Orban je više puta isticao da su izbjeglice velika prijetnja kršćanskoj Europi, ali ja se bojim da je upravo on prijetnja toj i takvoj kršćanskoj Europi, jer nigdje u Novom zavjetu neće pronaći utemeljenje za svoj stav. U Isusovom životu za tu količinu bezosjećajnosti i brutalnosti sigurno neće naći utemeljenje ‘’,rekao ne Nikolaidis, čije je predavanje drugog dana FALIŠ-a nosilo naziv “Još jedna ovakva pobjeda nad fašizmom i neće nas više biti”.

‘’Današnja se europska politika vodi po zastarjelim mapama stvarnosti’’, nastavio je Nikolaidis. ‘’Europa je iznimno reakcionarna, i to vrlo trapavo reakcionarna. Problem više nije na vratima Europe, već duboko u njoj. To se neće moći riješiti deportacijama i logorima.

Rješenje problema možda se nalazi, a možda i ne, u promišljanjima talijanskog filozofa Giorgija Agambena. On je pisao o Europi bez granica gdje bismo svi bili izbjeglice, u kojoj ćemo doživjeti smrt nesvetog trojstva koje čine država, nacija i teritorij. Moguće je da ćemo stvarno svi biti izbjeglice u Europi, ali onda u njoj sigurno neće biti mjesta za fašizam’’, rekao je Andrej Nikolaidis.

Problem izbjeglica, ali i dubinsku analizu stanja u Sriji i na Bliskom istoku, na iznimno zanimljivom predavanju, ponudio je Zlatko Dizdarević, novinar, pisac i diplomat, koji je dužnost veleposlanika BiH obnašao u Hrvatskoj, Jordanu, Iraku, Siriji i Libanonu.

‘’Sirija je imala ugrađene socijalne komponente na visokoj razini; ozbiljno besplatno obrazovanje, ozbiljan sistem zdravstva… Bila je jedina zemlja na Bliskom istoku koja je imala dovoljno vode, hrane i energije’’, objašnjavao je Dizdarević u razgovoru s novinarom Damirom Pilićem.

‘’Dvije stvari su u slučaju cijele situacije u Siriji jako bitne, a rijetko se ili nikako spominju u medijima. Prvo, 2009. tamo su otkrivene enormne količine nafte i plina, a drugo, Sirija je valjda jedina zemlja koja nije imala niti jedan dolar duga prema Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnoj fondu. A u svijetu koji se gradi po principima i filozofiji MMF-a, nije dopustivo da jedna zemlja može biti primjer kako se može živjeti’’, tvrdi Dizdarević.

‘’Već je, dakle, 2010. postalo jasno da to tako neće ići. U toj velikoj igri preslagivanja kompletne situacije na bliskom istoku pokrenuto je tzv. “Arapsko proljeće”, koje se iz tadašnje perspektive činilo kao demokratsko buđenje mladih obrazovanih ljudi. No, Arapsko proljeće bila je organizirana i sinkronizirana operacija, u kojoj su mladi ljudi na početku uistinu mislili da sudjeluju u demokratskom procesu, no već su za mjesec dana agenture tajnih službi potpuno ukrale i preuzele show ‘’, objašnjavao je Zlatko Dizdarević.

“Pobuna u pustinji postsocijalizma” naziv je knjige koja je jučer također promovirana na FALIŠ-u. Autori su Srećko Horvat i Igor Štiks, koji su s pozornice FALIŠ-a objašnjavali kako njihovo djelo nema veze s nostalgijom ili jugo-futurizmom.
‘’Ne prizivamo ‘bolju prošlost’, iako nostalgiju ne smatram nužno lošom. Ljudi se okreću prošlosti kako bi kritizirali sadašnjost, a ne da bi vratili neko prošlo, sretnije vrijeme’’, objasnio je Horvat.

‘’Ovom smo knjigom željeli demistificirati tranziciju kao put ka nekom uređenom i boljem svijetu. No, valjda je danas svima jasno da od toga neće biti ništa’’, nadovezao se Štiks i nastavio:’’ Htjeli smo, između ostalog, knjigom opaliti šamar međunarodnog ljevici koja se dobrim dijelom sramotno ponašala u devedesetim godinama i koja nikako nije uspjela izići iz svojih mitova o ratovima koji su se dogodili na našem području, a nije uspjela zauzeti ni dovoljno jasan stav’’, prenosi TRIS portal.

Kopirati
Drag cursor here to close