Ljubuški: Stećci kao baza za novi turistički proizvod

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je u Dubrovniku, 05. rujna u čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku u palači Sponza održan prvi u nizu okruglih stolova pod nazivom 'Valorizacija stećaka u turizmu', spomenuti okrugli stol nastavio je svoj put za Ljubuški u Bosni i Hercegovini. Dio je to projekta HER.CUL čiji je osnovni cilj očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiriju država, a čiji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA.

Okrugli stol pod nazivom 'Valorizacija stećaka u turizmu' održao se u Ljubuškom u petak, 19. rujna 2014. u prodajnom centru 'Kerametal'.

Na okruglom stolu su sudjelovali Vjekoslav Vierda, kreator i moderator, Ivan Matić, predsjednik Turističke zajednice županije zapadno-hercegovačke, ispred Razvojne županijske agencije DUNEA sudjelovala je Marija Radovanović, koordinatorica projekta Her.Cul, po struci povjesničarka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog, zatim profesor Radoslav Dodig, te direktor TZ Županije zapadno-hercegovačke Grgo Mikulić.

Nakon stručnog izlaganja, moderator, Vjekoslav Vierda prezentirao je sponu između znanstvene podloge i praktične primjene u turizmu, čija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta. Prezentirao je mogućnosti valorizacije stećaka u turističkoj ponudi. A nakon toga, turistička struka je ispričala svoja praktična iskustva sudjelovanjem Milija Bijavice iz turističke agencije 'Fortuna Tours'.

Nakon Okruglog stola u Prodajnom centru 'Kerametal' otvorena je međunarodna izložba 'Stazama stećaka'. Autorica ove izložbe je Ivona Mich, arheologinja i zaposlenica Dubrovačkih muzeja, autorica brojnih izložbi u Dubrovniku, te međunarodnih, putujućih izložbi, poput gore spomenute.

Na otvorenju se prigodno obratio Grgo Mikulić, kao i Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA koja je pozdravivši sve prisutne, kao i autore izložbe, istaknula kako je projekt HER.CUL dogovoren izravno s Europskom komisijom, a a financiran iz fondova EU. Helena Lončar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije zapadno-hercegovačke je na kraju ove ceremonije i otvorila ovu međunarodnu izložbu 'Stazama stećaka'. U sklopu izložbe nastupilo je hrvatsko kulturno-umjetničko društvo 'Vrilostica' iz Vitine.

Izložbene fotografije djelo su poznatog i međunarodno priznatog dubrovačkog fotografa Zorana Marinovića, koji je nedavno okrunio svoj dugogodišnji rad humanitarnom izložbom u prestižnoj galeriji War Photo limited kao jedini Hrvat koji je izlagao u spomenutoj galeriji, a autor glazbe koja prati ovu izložbu je mo. Joško Ćaleta, etnomuzikolog. Glazba je sastavljena od šest glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina) preko kojih komunicira bivanje na ovim prostorima – od pastoralnih, radosnih životnih situacija do mističnih, tužnih priprema za odlazak, te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij stećka.

Ova međunarodna izložba, nakon Dubrovnika i Ljubuškog, izložit će se od 06. – 09. listopada u Bruxellesu (Belgija), od 14. – 23. listopada u Prijepolju (Srbija), od 24. listopada – 07. studenoga u Pljevlji (Crna Gora), nakon čega će se ponovno vratiti u Dubrovnik, u palaču Sponza od 14. – 24. studenoga 2014. godine.

Projekt HER.CUL obuhvaća četiri države, a u svakoj su na jednom lokalitetu obavljeni stručni radovi. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, općina Dubrovačko primorje, gdje su obavljena arheološka istraživanja i iskopavanja većeg dijela lokaliteta, dokumentacijski radovi, konzervacija i restauracija svih stećaka, te prezentacija lokaliteta. U Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog gdje je pored dokumentacijskih radova obavljena konzervacija i restauracija stećaka, dok su u Srbiji na lokalitetu Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori na lokalitetu Marina šuma kod Pljevlja provedeni dokumentacijski radovi.

Do kraja projekta u planu je još i uspostava Staze stećaka s uključene 32 lokacije u četiri države. Ovom turističkom stazom, koja može funkcionirati kao zajednička, ali i kao četiri odvojene cjeline, omogućit će se i gospodarska valorizacija kulturnih dobara na tom području.