Lekcije

Kusturica o Hollywoodu, slobodi, Putinu i saveznicima

Kultura / Flash | 18. 01. 2017. u 11:12 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Amerika je moćna sila i ona sa svojom estradom iz Hollywooda čini najveći dio posla blokade slobodnog svijeta, tvrdi redatelj Emir Kusturica.

"Oni nameću i svoje suze, i svoja ubojstva, i svoju agresivnost, i sve najgore što u tom narodu postoji. A ja sam uvjeren da najveći dio američkog naroda nije takav, to su dvije-tri korporacije koje drže tu estradu da im služi za sve najgore što im je neophodno", rekao je Kusturica za Sputnjik.

Ocijenio da se tu uklapa i pitanje novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa čija je "pobjeda proistekla iz toga što je taj mainstream, glavni tok medija, zapravo poražen", a kome "ne dozvoljavaju slobodu zato što nešto tu krivo radi".

"Ja nisam nikakav zaljubljenik u Trumpa, ali sam zaljubljenik u slobodu. A tu slobodu oni njemu ne dozvoljavaju zato što nešto tu krivo radi. Sad, je li to trik, pa će se pokazati da je on samo novi izbor liberalne Amerike, a da Clinton zapravo nije mogla završiti neki novi posao - to je pitanje", rekao je Kusturica.

Sloboda i srpska himna

Istaknuo je kako je sloboda izravno proporcionalna intelektualnom razvoju i da je određeni koeficijent inteligencije, odnosno rada na sebi, nužan kako bi čovjek bio slobodan.

"Kada se intelektualno razvija, a nema sputana osjećanja, čovjek u stvari realizira svoje snove i tako najbolje potvrđuje svoju slobodu... Sloboda postoji kao formalna pojava, ona je kao matematika, nju ne možemo opipati, ne možemo je vulgarizirati kao što danas pokušavaju onim: Samo je bogat čovjek slobodan", poručio je Kusturica.

Povodom navoda da o njegovoj sigurnosti brine Rusija, Kusturica je objasnio kako njega brani prije svega njegova pripadnost pravednom svijetu i ukazao da je srpski narod jedini koji u svojoj državnoj himni pjeva o pravdi.

"Srpski narod je jedini koji čak i u svojoj himni pjeva o pravdi i priziva pravdu od Boga. E, utoliko je i moja privrženost Rusiji, koju prizivam kao većeg brata da jednim okom gleda svijet, a drugim promatra kako mu se mali brat ponaša i što radi", rekao je Kusturica i dodao kako s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ima zajedničko "hrvanje s poviješću" i Putinovu "istoričnost koju uvijek projektira u razgovorima".

Putin i savezništvo

Kusturica je istakao da je Putinova pojava utoliko značajnija što je stao na put pretvaranju u stvarnost pogrešne povijesne tvrdnje o borbi protiv fašizma i pretvaranju antifašista u fašiste.

"Utoliko je Putinova pojava značajna. I da se samo pojavio i rekao: 'Ne, Europu nisu oslobodili sami Amerikanci, nego smo se mi žrtvovali za nju i zajedno sa saveznicima stavili točku na Drugi svjetski rat', bilo bi dovoljno", zaključio je Kusturica.

Podsjetio da su upravo Rusi oslobodili Europu žrtvujući više od 20 milijuna ljudi, dok su Amerikanci samo sudjelovali u tom oslobađanju i stigli 1944. godine, "onda kad je manje-više trebalo samo da se pojave".

"Ne želim poništavati ideju savezništva koje je tada stvarno postojalo, ali trebamo se podsjetiti kako je fašizam nastao. Kao što je u Prvi rat Amerika ušla tek 1916., dakle u drugoj polovini rata, tako je i u Drugi svjetski rat ušla iskrcavanjem u Normandiji tek poslije žrtvovanja koje su Rusi imali za oslobađanje od fašizma. I što se sad događa u svijetu? Mi smo fašisti, a oni tamo su antifašisti. E pa to neće moći", poručio je Kusturica.

Djeca Titovih generala

Primijetio da u Srbiji postoje cijele razine bivše generalske djece Titove Jugoslavije koji uživaju slobodu zahvaljujući nevladinim organizacijama i načinu mišljenja koji je potpuno očišćen od patriotizma.

A patriotizam je, ukazao je Kusturica, također estetika, "pitanje priznanja nekih činjenica, pitanje kopči koje vas vode prema budućnosti".

"Živimo u vremenu u kojem brzina razmjene informacija ne osigurava uopće vjerodostojnost i najveći broj najprivlačnijih informacija danas nije istinit. U Francuskoj danas svaki drugi čovjek vjeruje da ih je oslobodio soldat Ryan! Zato je borba za pravdu, za istinu - zapravo i borba za slobodu", zaključio je Kusturica.

Kopirati
Drag cursor here to close