I Tito je volio 'selfie'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije četiri godine, u Arhivu Josipa Broza, prilikom preseljenja, u jednoj je kutiji pronađeno više od šest stotina do tada posve nepoznatih Titovih fotografija; nakon pažljive obrade, dio je pokazan na izložbi u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, u čijem su vlasništvu, piše Jutarnji list.

Sada, kustos Želimir Koščević, inače vlasnik samoborske galerije Lang, dovodi ove fotografije u Hrvatsku i izložit će ih u muzeju Staro selo u Kumrovcu; otvaranje je predviđeno za dan prije Titova rođendana, 24. svibnja.

To će biti prvi put da se fotografije koje je snimao Tito izlažu u Hrvatskoj, a mnoge od njih i prvi put uopće. Naime, Želimir Koščević imao je drugačiji, specifičan pristup temi.

''U Beogradu su za izložbu više birali fotografije koje su dokumentaristički važne, ja sam birao one koje su kvalitetnije u umjetničkom kontekstu. Kao i svaki amater, jako je varirao u kvaliteti, ima tu svega. Srećom, u beogradskom su mi muzeju dali odriješene ruke pa sam mogao odabrati što sam želio. Naravno, riječ je o iznimkama, no ako pogledate neke fotografije koje sam odabrao za izložbu, one su gotovo na razini jednog Mladena Grčevića ili Vesovića'', rekao je Koščević.

Fotografije, navodi Jutarnji, nisu bile potpisane, no beogradski kustosi, na čelu s Momom Cvijovićem, vodili su se povijesnim podacima, pa su lako zaključili da su snimke New Yorka nastale prilikom dolaska na sjednicu UN-a, i zajednički im je naziv “Prvi put u New Yorku”.

Sve su fotografije podijeljene po poglavljima, uz njujorški ciklus, tu su i “Od Vardara pa do Triglava”, “Moje sluškinje”, “Ovako su me dočekivali”...

Josip Broz nije se volio fotografirati, među rijetkim fotografima koji su mu imali pristup bili su Milan Pavić i Nikola Vučemilović. Tim je veće iznenađenje serija njegovih autoporteta, snimljena na Brijunima.

Ljude je u stvari rjeđe portetirao, iznimke su Jovanka te Bela i Miroslav Krleža. Također, ljude je snimao na masovnim okupljanjima; njihova su lica ozarena, i uz sav detektivski napor, niti uz povećanja, niti u desetom redu na skupnim fotografijama, nije moguće pronaći namršteno lice, vidljiv je samo ponos što ih Tito snima. Snimao je i životinje, primjerice svoje pudlice kako na napuhanom dušeku plutaju morem.

Imao je najbolje aparate toga doba - Nikon, Praktica i Hasselblad. Gotovo da je nemoguće naći imalo neslužbenu fotografiju na kojoj Tito nema fotoaparat oko vrata, naročito ako se odlazilo u daleke, egzotične krajeve; no, tek ove pronađene snimke preciznije otkrivaju što ga je privlačilo, s druge strane kamere. Svoje je snimke često razvijao sam, ili uz malu pomoć prijatelja Ive Eterovića.

Indikativno je, navodi Jutarnji list, i koji su ga detalji privlačili, primjerice, u svojim vilama bilježio je sasvim obične, svakodnevne poslove, uobičajeno održavanje vrta i terase, često je snimao i sobarice.

On osobno nekih većih umjetničkih ambicija nije imao, iako je sudjelovao na nekoliko grupnih fotografskih izložbi, uvijek uz napomenu da nije u službenoj konkurenciji. No, njegove se tri fotografije, treba reći, nalaze u fundusu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, MoMA-i.