Narod bez kulture

Financiranje: Kulturu i tradiciju ne spašava ni nacionalni predznak

Kultura / Flash | 13. 11. 2014. u 13:41 A.J.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kultura i tradicija u gradu na Neretvi je zapostavljena od strane kako gradskih tako i županijskih vlasti, koj ne izdvajaju sredstva za kulturno umjetnička društva. Vlasti na taj način ugrožavaju njihov optanak, a tako i opstanak raznolikoti kultura na našem području.

Jedno od takvih društava je Kulturno umjetničko društvo (KUD) Blagaj koje je osnovano 1948. godine, te gaji veliku tradiciju. Trenutno imaju oko 200 članova i tri sekcije, zainteresiranost mladih za očuvanje ovog društva, a zajedno s njim i tradicije je velika, međutim financijska sredstva diktiraju opstanak i unaprjeđenje ovog društva.


KUD Blagaj 

''Financiramo se od donacija, nažalost sve su to mizerna sredstva. Pošto grad baš i ne funkcionira, ne može se očekivati ni pomoć. Od njih smo dobili 1000 KM za cijelu godinu dana. Mislim da zadnjih sedam godina županija nije imala granta za kulturu,a po Daytonu županija bi morala financirati kulturu. Neki dan su nam rekli da je bio grant za sport, a za kulturu nema ništa. Ako je županija imala za sport mogli su prepoloviti sredstva, da imamo i mi iz kulturnih društava dio kolača koji bi jako značio toj omladini koja gaji ljubav prema tradiciji. Kada slušamo naše ministre puna su im usta djece, a u stvarnosti je obrnuto. Teško da će se stanje poboljšati. Ja kažem ako ne njegujemo kulturu mi ćemo biti narodi bez kulture i tradicije, ali ne drži politika do toga'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info Nihad Jašarević predsjednik KUD Blagaj.

Situacija je gotovo ista u hrvatskom Kulturno umjetničkom društvu Rodoč. Iako su oni dosta mlađe društvo i postoje od 2001. godine posjetili su brojne manifestacije, osvojili značajne nagrade te zadobili jako dobre kritike struke.

''Naše društvo broji ukupno oko 150 aktivnih članova, koji su raspoređeni u različitim sekcijama. Imamo tamburašku sekciju, novinarsku koja izdaje godišnjak, ove godine izlazi 12 broj. Također imamo mušku klapu sv. Martin, što su naši nastariji članovi, u društvu djeluje i naša folklorna skupina fra. Berandnin Smoljan i to je najbrojnija skupina koja čini okosnicu društva'', rekao je u razgovoru za naš portal Vedran Vidović umjetnički vođa folklora ovog društva.

Predstavljajući društvo Vidović je istaknuo važne događaje koje njihovo društvo organizira počevši od 'Rodočke maskarade', 'Korizmenog koncerta pučkih i liturgijskih pjesama'. Organiziraju i 'Dane sv. Ivana krstitelja' u sklopu kojih organizira šahovski turnir, malonogometni turnir, cross i biciklijada. Također organiziraju i jednu 'Dječju smotru folklora', koja je jedina takva kod Hrvata u BiH, te u konačnici po završetku godine KUD Rodoč zajedno s društvom iz Jasenice organizira veliki godišnji koncert 'Blago naše'. No unatoč trudu i zalaganju KUD-u Rodoč izostaje podrška grada i županije.


KUD Rodoč - folklorna skupina fra. Berandnin Smoljan

''Financiramo se od donacija i članarina. U Federaciji se prijavljujemo na razne grantove. Pomoć od grada izostaje. Svi znamo u kakvoj je grad situaciji, pa s obzirom na nju i podrška je jednaka. Nemamo vlasti već dvije godine, s obzirom na to, ni podršku ne možemo očekivati. HNŽ općenito nema granta za kulturu, pa ni tu nema pomoći. Županija se ne brine za kulturu koja je na zadnjem mjestu, kako u županiji tako i u državi. Sada kada je kriza uvijek se na kulturi štedi, kao da je ona nevažna. No, zapravo kultura je najvažnija jer na njoj počiva čitava civilizacija. Šanse da nešto bude bolje su uvijek moguće. Jer od ovoga gore ne može'', dodao je Vidović.

Ni u Srpskom kulturno umjetničkom društvu Gusle situacija nije nimalo bolja, unatoč tradiciji koja seže u davnu 1888. godinu kada je KUD Gusle osnovano. U to vrijeme ovo društvo je bilo jedan od nositelja kulture u Hercegovini. Imali su hor, dramsku sekciju, te su vodili računa o životu omladine. Rad društva je zabranjen 1940. godine zbog naziva srpsko, a obnovljeno je 2008. godine.

''U prvom postojanju društva najpoznatije su pjesničke večeri, priredbe su obično završavale igrankama i na taj način se uspjela očuvati tradicija i kultura. Organizirali smo i prve Šantićeve večeri poezije 'gusle u čast Šantiću' održane još za Šantićeva života 1921., a u čast Šantiću večeri poezije se organiziraju i dan danas. U društvu djeluje folklorna sekcija, te dva ansnambla prvi i dječji ansambl. Trenutni broj članova nam je od 90 do 100'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info Radislav Tubić voditelj SPKUD Gusle, ističući kako je najžalosnije što narodi zaboravljaju svoju kulturu i tradiciju, a objeručke prisvajaju mnogo toga što nam dolazi s istoka i zapada.


SPKUD Gusle

''Podrška Grada našem društvu izostaje, ali isto kao i ostalim društvima. Kada se društvo obnavljalo podrška je bila veća, ali nemamo stalnog financiranja. U zadnjim godinama nije nam dostupan novac za kulturu i teško ju je održati. Danas je veliki broj društava koji se svodi na nekoliko članova koje dovode razne umjetnike i dobivaju sredstva, ali ako imate nešto što je važnije da se omladina uključi u kulturu, onda pomoć izostane. U Mostaru nijedno od folklornih društva koji omladinu prikupljaju nisu na stalnom proračunu i ne možete ništa planirati. S ostalim društvima, ne samo srpskim nego i bošnjačkim i hrvatskim smo pričali na ovu temu i svi imamo isti problem, nemamo podrške'', dodao je Tubić, no kako kaže jednom srpskom društvu nije ništa teže opstati nego ostalim društvima, sve se svede na fincijsku podršku.

''Društva s razvijenom kulturom su razvijena društva. Ulaganje u tradiciju i kulturu općenito bilo kojeg društva i naroda je ulaganje u duh čovjeka. Tada se može pojeći iz teške situacije'', dodao je Vidović iz KUD Rodoč.


KUD Rodoč - dječji ansanbl

Jašarević iz KUD Blagaj ističe da se u našoj državi ništa ne može promijeniti, ako silom nekoga ne natjerate da to promijeni jer, kako kaže, drugog načina nema.

''Županija koja ima tolike milijune nije u stanju da nema 100 tisuća za kulturu. Velika je nezainteresiranost vlasti. Ja ne tražim da grant bude milijun, ali može sto ili dvjesto tisuća. To su neke male stvari, županija djeci može osigurati barem troškove prijevoza na neko natjecanje. Kažemo djeca nam se bave drogom, alkoholom, kako neće što smo im pružili?! Realno, ništa. Ima nas par entuzijasta uvijek što se bore, ali dokle? Ne možemo ni mi stalno tražiti donacije, kada dođeš u privatnika tražiš par puta pare, već idući put ne možeš'', dodao je Jašarević, ali nada se da će konačno i političarima kako kaže 'ući voda u uši', te da će povesti računa o kulturi u sljedećem proračunu.


KUD Blagaj

Žalosno je što se nekada među omladinom naša kultura i tradicija izruguje, misli Tubić, no kaže ako se ugasi kultura i tradicija, gasi se jezik, a onda se gasi, narod i nacionalnost.

''Međutim u zadnje vrijeme ipak ima djece koja to hoće sačuvati. I nemamo problem s članovima. Ranije smo imali ideju da napravimo 'Folklorne kulturne dane', te smo aplicirali projekt u američkom veleposlanstvu, no nismo uspjeli. Iako je ta multietničnost bila zadatak, jer Mostar ima jednu kulturnu prednost koju nema nijedan drugi grad u BiH. Mislim da bi za grad bilo bolje da se održe ti dani folklora, pogotovo u ljetnom periodu što bi privuklo i turiste. Mostar to može napraviti i dobro će mu doći. Čak ne trebaju i velika sredstva dovoljno je samo malo volje od gradskih i županijskih vlasti, a jedan takav festival je od krucijalne važnosti, dobro će doći kako turizmu tako i očuvanju kulture'', dodao je.

Sva tri društva ističu veliko žaljene zbog nemarnosti prema kulturi, koja je krucijalna za očuvanje kulturne tradicije, ali i zajedništva. Jer kako su rekli sugovornici, žalosno je što nemamo nešto autohtono i naše.


SPKUD Gusle

''Nitko ne razmišlja što će biti za deset, petnaest ili pedeset godina, svi misle na danas. Ali ako se izgubi kultura, tradicija, jezik, a samim tim nestaje i narod. Jedno vrijeme se u školi izučavala kultura i tradicija, mi na nivou države nemamo takav predmet, jer kako se gubi kultura gubi se i jezik. Prednost je da se znaju strani jezici, ali naša omladina je počela usvajati previše kulture s istoka i zapada, a zaboravlja vlastitu'', misli Tubić.

Da očuvanje kulture i tradicije za mlade općenito ima veliko značenje, misli i Vidović, ističući da mladi tako njeguju zajedništvo.

''Mladi razvijaju socijalni pristup, jer u kolu smo svi isti. Šalju se poruke zajedništva, ljubavi nesebičnosti i povezuju se posebnom vezom. To se ne uči u školi i na ulici'', dodao je.

No svi sugovornici se slažu u jednom 'uvijek ima onih koji će se truditi očuvati bogatstvo svojih naroda i koji će se nadati da će i država početi brinuti za budućnost naše povijesti i tradicije'.

Kopirati
Drag cursor here to close