Zbogom

Bata: Od jedva upisane akademije do rekordera po broju filmova i ubijenih Nijemaca

Kultura / Flash | 23. 05. 2016. u 11:49 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Nitko nije pobio toliko Nijemaca kao Bata Živojinović'', izreka je koja je pratila glumca proslavljenog po ulogama u partizanskim filmovima, u kojima mu nije bio neizvediv niti jedan zadatak. Upravo su ti filmovi obilježili karijeru glumačkog velikana ovih prostora koji je preminuo 22. svibnja u beogradskoj bolnici Sveti Sava.

Živojinović je rođen 5. lipnja 1933. u Koraćici, pod planinom Kosmajem kod Beograda. Već s 15 godina kao scenski radnik i statist u Akademskom pozorištu u Beogradu otkriva ljubav prema glumi. Završio je srednje glumačke škole u Nišu i Novom Sadu, nakon čega se iz trećeg pokušaja upisao na Pozorišnu akademiju u Beogradu.

U Wikipediji se može iščitati kako se njegovi glumački počeci vežu uz Beogradsko dramsko pozorište, dok se na filmu prvi put pojavio 1955. godine manjom ulogom u filmu Pesma sa Kumbare Radoša Novakovića. Prvu značajniju filmsku ulogu ostvario je 1959. godine u filmu Vlak bez voznog reda Veljka Bulajića, upravo je Bulajić jedan od redatelja koji će uvelike obilježiti Živojinovićevu karijeru.

Velike uspjehe ostvaruje 60-ih i 70-ih godina kroz glavne uloge u partizanskim filmovima Kozara (1962.) i Bitka na Neretvi (1969.) u režiji Bulajića, te u filmu Sutjeska (1973.) Stipe Delića.

''Te su mu uloge omogućile ulazak u četverolist najvećih filmskih zvijezda bivše SFRJ, zajedno s Ljubišom Samardžićem, Borisom Dvornikom i Milenom Dravić. Zbog statusa 'partizanskog glumca' Živojinović je postao omiljen i kod tadašnje vlasti pa je tako bio blizak osobni prijatelj predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita'', navodi internetska enciklopecija.

I Hajrudin Krvavac, bosanskohercegovački redatelj, volio je vidjeti Batu u glavnim ulogama svojih filmova: Diverzanti (1967.), Most (1969.), Valter brani Sarajevo (1972.) i Partizanska eskadrila (1979.). U jednom intervjuu rekao je da je brojao koliko je ubio neprijateljskih vojnika te da je došao do brojke od skoro milijuna. 

Uloga sarajevskog ilegalca Valtera i danas se smatra njegovom najpoznatijom ulogom koja ga je učinila veoma popularnim i u Kini, gdje se i danas toči pivo Valter s Živojinovićevim likom na etiketi i gdje je Valter brani Sarajevo je najgledaniji strani film.

Uloge Bate Živojinovića nisu bile samo velike, već i raznovrsne. Glumio je i heroje i zlikovce i lako je prelazio iz uloge glavnog u ulogu sporednog lika. Osamdesetih godina ostvaruje nekoliko uloga akcijskog junaka u nizu komedija, a prema nekim procjenama, glumio je u više od 250 filmova i desetak TV serija, što po broju uloga čini njegov opus još nedostignutim na prostoru bivše Jugoslavije.

Sve biografije Bate Živojinivića sadrže i onu političku i ''ratnu'' epizodu u kojoj se ističe njegov sukob s Borisom Dvornikom, s kojim je zajedno nosio titulu da su "pobili više Nijemaca na filmu od svih partizana".  

No, početkom devedesetih godina, nakon provođenja višestranačkih izbora u svim jugoslavenskim republikama, Živojinović je ušao u beogradsku skupštinu kao zastupnik Miloševićevog SPS-a, dok je Dvornik ušao u HDZ i 1992. nakratko postao saborski zastupnik.

Nedugo nakon početka rata u Hrvatskoj 1991. Dvornik i Živojinović su se odrekli jedan drugoga nizom otvorenih pisama, pri čemu su se obojica zaklinjali da više nikad neće razgovarati. 2004. godine javljeno je da su se pokušali pomiriti.

Nedugo nakon što je Živojinović krajem 2006. preživio srčani udar, on i Dvornik su se ipak pomirili putem video linka između Splita i Beograda, a najavljivan je i Dvornikov dolazak u Beograd koji se ipak nije dogodio zbog Dvornikove smrti 2008..

Usprkos najavama, Živojinović nije došao u Split na njegov sprovod. Godine 2011.je nakon 20 godina šutnje dao prvi intervju za hrvatske medije u kojemu je izjavio da nije došao na Dvornikov sprovod "jer su se u Hrvatskoj Srbima bušile gume na autima".

Bata Živojinović je preživio srčani udar i listopadu 2006. Tri godine kasnije je imao gangrenu koju je sanirao na Kubi, da bi mu se opet povratila ozljede noge na snimanju filma Led 2011. godine. Zadnji film kojeg je snimio je Topli zec.

Hospitaliziran je krajem travnja te mu je amputirana noga. No, svi raniji zdravstveni problemi nisu dopustili oporavak 82-godišnjeg velikana.

Kopirati
Drag cursor here to close