Zarada kod komšija

Za poslom iz BiH ide 30.000 sezonaca

Gospodarstvo / Flash | 16. 04. 2014. u 08:06 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za sezonske radnike iz BiH najveći interes pokazuju Hrvatska i Crna Gora, a kako je potvrđeno portalu Bljesak iz Agencije za zapošljavanje BiH, u te dvije države ljeti radi između 20.000 i 30.000 radnika iz naše zemlje.

''Tradicionalno postoji interes za sezonske radnike iz BIH, a interes najviše dolazi iz Hrvatske i Crne Gore. Ono što je problem jeste da naši građani ne odlaze preko nas na ove radove već putem oglasa koji se periodično jave na internetu ili u tisku'', rekao je za Bljesak.info Boris Pupić, stručni suradnik za odnose s javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Bez promjene na evidencijama

''Što se tiče uvjeta zapošljavanja njih postavlja poslodavca i to ovisi od oglasa do oglasa. Ukoliko se radi o odlasku u inozemstvo, izvan našeg govornog područja, uvijek je jedan od uvjeta i poznavanje jezika u određenoj mjeri'', istaknuo je Pupić.

Iako veliki broj radnika odlazi na rad u susjedne zemlje, Pupić ističe kako na zavodima za zapošljavanje i nema velikih promjena.

''Po nekim službenim procjenama, samo u ove dvije države ljeti radi između 20.000 i 30.000 radnika iz BiH, a da mi nemamo nikakvu veću promjenu na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja'', rekao je Pupić.

Ističe kako najveći broj ljudi, koji idu na rad u spomenute države, odlazi s dvojnim državljanstvima tako da se tamo vode kao domaći radnici, često su neprijavljeni, a gotovo po pravilu se ne odjavljuju sevidencija zavoda i službi zapošljavanja u BiH.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH nam je rečeno kako upravo zbog sezonskih poslova opada nezaposlenost, a utjecaj na to imaju i domaći poslodavci koji nude sezonski posao.

Najtraženiji radnici u ugostiteljstvu i poljoprivredi

''Što se tiče domaćih poslodavaca i oni traže sezonske radnike, posebno u poljoprivredi i ugostiteljstvu i zbog toga u ljetnim mjesecima uvijek opada nezaposlenost jer su ti ljudi uvijek uredno odjavljeni s evidencija nezaposlenih i nakon završetka rada ponovo prijavljeni'', rekao je Pupić.

Ono što je svakako zanimljivo je da se pored radnika u ugostiteljstvu i poljoprivredi traže radnici u građevini. Profil radnika nije toliko bitan. Uglavnom su to radnici s KV, SSS ili nižim kvalifikacijama.

''Također, često se traže i zidari, bravari i drugi radnici koji rade dok traje građevinska sezona. Ove radnike službeno najviše traži Slovenija, dok neslužbeno, opet, veliki broj takvih radnika radi ''na crno'' u Hrvatskoj i Crnoj Gori'', rekao nam je Pupić.

Za sezonsko zapošljavanje nema posebnih programa. Oni ne postoje baš iz razloga jer se poslodavci rijetko obraćaju nama ili zavodima za zapošljavanje, već uglavnom idu na objavljivanje oglasa po internetu, u tisku i slično, objasnio je Pupić.

Sezonski poslovi prilika za mlade

Sezonski poslovi, na koje se sve češće odlučuju mladi iz BiH, idealna su prilika za stjecanje bilo kakvog radnog iskustva i višemjesečnu zaradu koju ne mogu ostvariti u svojoj zemlji.

Podsjetimo, prema podacima zavoda za statistiku i Agencije za rad i zapošljavanje u BiH trenutno ima 560.000 nezaposlenih osoba, a prema podacima navedenim u Strategiji zapošljavanja BiH za razdoblje 2010-2014 osobe od navršenih 15 do navršenih 35 godine čine više od polovice ukupnog broja nezaposlenih.

Europi (ne)trebaju radnici iz BiH

Kada su sezonski poslovi u pitanju, prednjače susjedne zemlje Hrvatska i Crna Gora, a u taj krug se ''ugurala'' i Slovenija. No, ono što najviše privlači radnike iz BiH svakako je zarada u Europi u kojoj pak postoji podijeljenost kada su u pitanju radnici iz inozemstva.

Norveška, zemlja s najvećim životnim standardnom i gotovo idealnim radnim uvjetima pokazala je potrebu za 90.000 radnika, prvenstveno iz BiH. Oni najviše traže inženjera, liječnika, konobara, a plaće im redovito iznose nekoliko tisuća eura.

Dok je Norveška odškrinula vrata za BiH radnike, Njemačka je za takve radnike zatvorila svoja vrata.

Jedna od stvari koja potvrđuje tu tezu je činjenica da je Njemačka zamrznula program zapošljavanja mladih Europljana zbog velikog interesa u krizom opustošenim zemljama.

Kopirati
Drag cursor here to close