U BiH radnici i osobe starije od 80 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog neusuglašenih zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i o radu u Republici Srpskoj se među zaposlenima nalazi 219 osoba sa navršenih 65 godina života, a među kojima ima i starijih od 80 godina.

Po jedan osiguranik u devetom desetljeću života registriran je u Istočnom Sarajevu, Banjoj Luci, Mrkonjić-Gradu i Modriči, a uglavnom se radi o specifičnim zanimanjima inženjerske, medicinske i pravne struke koji su nužni poslodavcima za osiguranje licence za rad tvrtke.

Prema evidenciji Fonda MIO RS-a, među još zaposlenima koji su navršili godine za umirovljenje ima i osoba sa raznim zanimanjima koji, iako u poznim godinama, nemaju dovoljno staža za ostvarivanje prava na mirovinu.

U Jedinstvenom registracijskom sustavu Fonda MIO i Porezne uprave registrirano je, kako se pojašnjava, 219 aktivnih osiguranika s navršenih 65 godina života koji su na dan prijave na osiguranje imali najmanje 65 godina života, a najčešće su istovremeno i korisnici prava na mirovinu.

Stupanjem na snagu važećeg Zakona o MIO, u siječnju 2012. godine, takvih je bilo evidentirano 334 korisnika mirovine, koji su istovremeno imali i status osiguranika.

Zakonom je bilo propisano da se korisniku prava na mirovinu, koji stupi u osiguranje, vrši obustava isplate miovine, što je dosljedno poštovano do odluke Ustavnog suda RS iz studenog 2013. godine, kojom je utvrđeno da član 141. nije u suglasnosti sa Ustavom RS.

U praksi je to značilo da za korisnike samostalne mirovine, starosne i invalidske, sa aspekta Zakona o MIO, nema prepreke da budu i u osiguranju, a da im se pri tome ne vrši obustava isplata mirovine, kao što je bilo do donošenja te odluke.

Ova odluka tumači se različito, od osporavanja do odobravanja, ali riječ je o odluci Ustavnog suda koja se mora poštovati i primjenjivati, što, smatraju Fondu MIORS-a, isključuje dilemu.

Zakonom o radu propisano je da ugovor o radu prestaje sa navršenih 65 godina života, osim za zaposlene u visokom obrazovanju i višim sudskim instancama, gdje je posebnim zakonima propisano da rad traje do navršenih 68, odnosno 70 godina života.

Dok se zakoni o MIO i Zakon o radu ne usklade pojavljivat će se slučajevi da osiguranici stariji od 65 godina, kad nemaju dovoljno staža za mirovinu, podnose zahtjeve za ocjenu radne sposobnosti nastojeći da tako ostvare invalidsku mirovinu, a to bi značilo da se u takvim okolnostima isplaćuje najniža mirovina i za staž daleko manji od potrebnih 15 godina.

Sve to u praksi relativizira propis i odredbu da se starosna mirovina u pravilu ostvaruje sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, potom sa 60 godina života i 40 godina staža i za ženu sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja, a za invalidsku mirovinu sa najmanje pet godina staža osiguranja ili 10 godina mirovinskog staža.