Tunel ispod mora spaja Hrvatsku i spašava Neum!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najaktualnije neriješeno pitanje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine trenutno je problem neumskog koridora i načina spajanja hrvatskog kopna s poluotokom Pelješcem.

Na prvom sastanku Savjetodavnog odbora ovog tjedna u Zagrebu, koji su imenovali Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske, raspravljalo se i o mogućim opcijama tj. projektima te je jasno naglašeno da BiH neće pristati na izgradnju Pelješkog mosta ako to bude jednostrana korist Hrvatske.

Prezentirano je i sedam opcija za rješavanje pitanja neumskog koridora, a neki tvrde da je projekt ''Jadranski tunelski mostovi“ jedan od najjeftinijih i najprihvatljivijih za obje strane.

Kako je za Dnevni Avaz potvrđeno iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, upoznati su s projektom i nemaju nikakvih zamjerki na njega.

Projekt je prezentiran i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske te je uvršten kao jedna od opcija studije izvodljivosti koju radi kompanija STTE Consortium. Ova studija trebala bi pokazati koja od opcija je najprihvatljivija.

''Svakako da je projekt ''Jadranski tunelski mostovi“ uvršten u moguće opcije. BiH je vrlo zainteresirana za realizaciju ovog projekta'', kazali su iz Ministarstva prometa BiH.

Pojasnili su da, s obzirom na to da se radi o pješčano-muljevitom tlu, nijedno ponuđeno rješenje s mostovima nije moguće izgraditi ispod cijene od 330 milijuna eura.

Inače, autor ovog rješenja je Boženko Jelić, koji slovi za jednog od najvećih građevinskih statičara u Hrvatskoj, pa i Europi, s brojnim izgrađenim djelima. On je i autor gradskog stadiona Poljud u Splitu s poznatim tzv. lebdećim krovom.

Rino Jelić, glavni menadžer zadužen za promoviranje i koordiniranje poslova u vezi s ''Jadranskim podmorskim tunelskim mostovima“ za Avaz je naglasio da bi kompletan tunel s izgradnjom koštao 78 milijuna eura, što je najmanje tri puta jeftinije od svih drugih ponuđenih rješenja, npr. manjeg mosta koji u posljednje vrijeme najčešće spominju, a do čak četiri puta od prvobitnog, većega.

''Bez obzira o kojem mostu se radilo, imaju isti problem, a to je težina. Pošto je pješčano-muljevito dno takvo da ne može držati takvu težinu, potrebno je tlo iskopavati do tvrđe podloge, pa bi u konačnici ti stupovi bili visoki i do sto metara, što podrazumijeva i visinu iznad mora, dubinu mora i iskope do tvrde podloge'', kazao je Jelić.

Nadalje, pojašnjava da je cijelo područje trusnog karaktera, a usljed jačih vjetrova, promet bi bio obustavljen, kao što je to slučaj kod sadašnjeg Masliničkog mosta, ali i promet većih brodova također će biti problematičan prolazeći između stupova.

''Kod tunela nema težine, već se javlja sila uzgona i takvo tlo nam savršeno odgovara, kao i dubina mora. Što se tiče koridora i tunela, neophodno je otkupiti sve potrebno zemljište, a pitanje je koliko je za to potrebno vremena i je li to zemljište pravno uopće moguće riješiti u bližoj budućnosti'', pojasnio je Jelić.

On je napomenuo da svi ti prijedlozi nisu konačno rješenje, već zamjensko, a jedino i ujedno najjeftinije rješenje gdje bi Hrvatska gradila na svome, a da pri tome ne utječe na kvalitetu pomorskog prometa BiH, jeste podmorski tunel.

''Osim toga, on jedini ima razvojnu komponentu, a to znači da bi nakon Pelješca povezali u nastavku otok Korčulu, a kasnije i sve druge veće otoke svih županija Brač, Hvar, Šoltu'', dodao je Jelić.

Ovo jedinstveno rješenje prezentirano je i na europskom simpoziju tunelogradnje i podzemnih građevina u Dubrovniku prošle godine, na kome su bili najveći svjetski projektanti podvodnih tunela.

''Ovo rješenje je prihvatljivo kao proizvod za cijelu Europu, pa i svijet, a najbolji početak je konkretno gradnja najizglednijeg koridora'', kazuje Jelić.

S ovim rješenjem upoznat je i Johannes Hahn, glavni povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku, koja nadgleda ovaj problem i odlučuje o tome hoće li i u kojem postotku EU sufinancirati projekt povezivanja kopna s Pelješcem, nakon što se odluči koja je od verzija odabrana.

Sve dalmatinske županije upoznate su s projektom i snažno ga podržavaju, posebno Zadarska županija.

''Jelić inžinjering sa Zadarskom županijom upravo razrađuje i projektira takav tunel između grada Zadra i otoka Ugljana. Znamo da su ozbiljna tvrtka, pa ćemo vidjeti'', tvrde iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Karakteristike vezane za ovaj tunel su su dvije magistralne trake, vrhunsko uređena unutrašnjost, prostor za evakuaciju, pješačka i biciklistička staza, brzina vožnje u tunelu 80 km/h instalacije vode, plina i struje

Zanimljivosti vezane za igradnju su te da se tunelske cijevi rade na suhom doku i onda, klizeći po šinama, postavljaju na hidraulički lift i spuštaju u more.

Zanimljivo je i da tunelska cijev pluta, jer je ispunjena zrakom pa se ponaša poput broda, a više plutajućih cijevi moguće je povezati zajedno i odvući do mjesta potapljanja, i to običnim brodom za vuču.

Potom ih preuzima ploveća dizalica, koja elemente spušta na nosače na dnu mora sajlama, a spuštanje se vrši upuštanjem mora u cijevi koliko je potrebno da ona potone na dno, tj. na nosače koji su prethodno postavljeni, dok za nosače nisu potrebna dubinska iskopavanja pijeska i mulja kao za stupove mosta, već samo površinska.