Mostar bez Mostaraca

Tko će se vratiti u razrušeni Mostar?

Vijesti / Politika | 18. 05. 2015. u 14:56 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kad se sve sumira Mostar dođe na prvo mjesto u BiH po ulaganju u poslijeratnu obnovu. Ovdje su velika ulaganja, velike stambene zgrade koje koštaju puno novca i onda kad se zbraja ulaganje u neku zajednicu Mostar nije zaobiđen nego je samo skup za ulaganje'', rekla je Merhunisa Zukić, predsjednica Unija za održivi povratak i integracije u BiH na sastanku ''Prepreke održivom povratku u Grad Mostar'' koji se održao u ponedjeljak u Nansen Dijalog Centru.

Sastanku su prisustvovali ombudsmenom za ljudska prava za Grada Mostara, predstavnici Unije za održivi povratak i integracije u BiH, te Udruženja za povratak Srba u Mostar, Udruženja ''Moj dom'', predstavnicima Udruženja poljoprivrednih proizvođača s područja Dubravske visoravni, kao i Ureda ''Vaša prava u Mostaru'', kao i predstavnici Regionalnog ureda OSCE-a u Mostaru.

Većina njih kaže kako problemi povratnika još nisu riješeni i kako država treba aktivno raditi na njima.

Gojko Pantić predsjednik Udruženja povratnika Srba u Mostar je rekao kako se pitanje povratnika u Mostaru od prvog dana nije rješavalo na pravi način. Smatra kako je Mostar najviše uništen u ratu, te kako bi se njegovoj obnovi trebalo ozbiljnije pristupiti.

Kaže da se povratnici ne vraćaju u Mostar i zbog otežanog zapošljavanja. Ističe kako povratnici traže poticaje iz oblasti poljoprivrede, stočarstva i obrta kako bi si svojim radom osigurali kakvu takvu egzistenciju.

Neobnavljeni Razvitak

Enisa Bašić iz udruženja ''Moj dom'' Mostar je na današnjem sastanku ukazala na razrušene stambene zgrade u ovom gradu.

Kaže kako je prema njezinim saznanjima u gradu na Neretvi neobnovljeno 300 stambenih jedinica. Istaknula je zgradu Razvitak čiju obnovu čeka 60 stanara.

''To je veliki problem i za grad materijalno, a drugačije ga se ne može riješiti nego institucionalno'', rekla je Bašić koja je istaknula kako grad treba pokrenuti neku akciju i riješiti probleme ovih stanara koji su na sudu dobili presudu po kojoj im se trebaju obnoviti uništeni stanovi.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je također upoznata s činjenicom da je upravo u Mostaru veliki broj neobnovljenih objekata.

''Znamo da u Mostaru ima veliki broj osoba koja potražuju i imaju potrebe za smještajem dok je imovina praktično gotovo u potpunosti vraćena, ali još uvijek se ne mogu vratiti u svoje kuće ili stanove. Veliki je broj devastiranih do temelja objekta, potrebna je izgradnja'', rekla je ministrica Borovac.

Ministrica je posjetila Izbjegličko-prihvatni centar u Salakovcu kod Mostara. U ovom centru su smještene osobe koje su pod međunarodno-pravnom zaštitom u BiH i trenutno su zbrinute 44 osobe koje u centru ostaju trajno ili do rješavanja svog stambenog pitanja.

To su osobe kojima BiH osigurava smještaj, prehranu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, pa i pravo na rad. 

Nema obnove bez novca i ulaganja

''Zadovoljna sam što sam vidjela da gore 29-oro djece ide redovito u školu i da među njima ima djevojka koja je učenica generacije. Što se tiče obrazovanja djece to je zadovoljavajuće, kao i zdravstvena zaštita koja je na visokom nivou'', rekla je ministrica.

Također, posjetila i romsko naselje na Bišću polju, te Readmisioni centar koji se nalazi u Salakovcu, a namijenjen je za prihvat bh. državljana koji se po sporazumima o readmisiji vraćaju u BiH.

Istaknula je kako je problem nerazvijen odnos sa lokalnom zajednicom u pogledu onih koji se nemaju gdje smjestiti nakon 30 dana koliko mogu bit u ovom centru.

Borovac je dodala kako će zasigurno trebati još najmanje četiri godine da se okonča proces povratka u BiH. ''Ono što je činjenice jeste da je ostalo još oko 100 tisuća raseljenih losoba  da se smjeste'', rekla je Borovac.

Dodale je da je potrebno osigurati oko 900 milijuna KM, te da je Ministarstvo do sada osiguralo oko 540 milijuna.

''Naš je cilj da sve to aktiviramo, da ubrzamo jer praktično radimo i novi zakon o izbjeglim i raseljenim osobama koji će više tretirati održivost povratka, a još uvijek imamo osobe koje se nisu vratile u prijeratne domove'', rekla je Borovac.

Kopirati
Drag cursor here to close