Slovenska vlada prihvatila zakon o isplati dugova NLB-a štedišama u BiH i RH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slovenska vlada u četvrtak je prihvatila prijedlog zakona za implementaciju presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom je Sloveniji naložena isplata nepodmirenih obveza Ljubljanske banke (NLB) prema starim deviznim štedišama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Zakon određuje način utvrđivanja kamatne stope za te depozite te mehanizam verifikacije štediša koji imaju pravo na povrat štednje, a potrebna sredstva većinom će se osigurati u državnim proračunima za 2016. i 2017. godinu, rekla je na konferenciji za novinare Irena Sodin, državna tajnica u ministarstvu financija.

U skladu s presudom europskog suda, slovenski parlament, kojemu je prijedlog zakona upućen, mora ga potvrditi najkasnije do 16. srpnja, ali se isplata prvih štednih uloga ove godine još ne očekuje.

Stari devizni ulozi hrvatskih i bosanskohercegovačkih građana u Ljubljanskoj banci većinom su bili u tadašnjim njemačkim markama, ali i u drugim valutama, a konverzija vrijednosti u euro izvest će se prema deviznom tečaju s danom 1. siječnja 1999. godine.

Jedno od problematičnih pitanja, koje je do sada u vezi s presudom postavljala Ljubljana, je i pitanje kamatnih stopa koje će se priznati oštećenicima, jer je slovenska vlada ocijenila da u tom dijelu presuda nije korektna.

Sodin je rekla da se u zakonu o implementaciji presude iz Strasbourga kamatna stopa kombinira, ovisno o vremenskom razdoblju.

Tako bi depoziti do kraja 1991. godine bili okamaćeni sa stopom koja je bila i ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu priznala bi se stopa od 6 posto koja se spominje i u presudi, dok bi za razdoblje nakon toga kamatna stopa bila samo 1,79 posto godišnje.

Isplate bi tekle u ratama i to bi trajalo više godina. Kamatna stopa za 2016. godinu, prema prijedlogu zakona, izračunavala bi se prema kamati za depozite preko noći, koje slovenska središnja banka određuje za depozite privatnih osoba.