Rusi sa Srbima, Mađarima i Austrijancima razgovaraju o ''Južnom toku''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rusija je spremna nastaviti razgovore sa Srbijom, Austrijom i Mađarskom o putovima izlaska iz situacije nastale zbog prekida realizacije projekta "Južni tok", izjavio je za TV kanal "Rusija 24" stalni predstavnik Rusije pri Europskoj uniji Vladimir Čižov.

"Srbija, naravno, nije danas član EU, ali je Srbija, kao što se zna, podnijela prijavu za stupanje u EU. Svi smo bili svjedoci pritiska EU na Beograd i po političkim temama - uključujući pitanje priključenja antiruskim sankcijama i, možete biti sigurni, također po ekonomskim temama", rekao je Čižov.

Čižov je izrazio uvjerenje da će ruska strana biti spremna razgovarati s Austrijom, Mađarskom i Srbijom "o tome što dalje činiti, i kako izaći iz te situacije", prenio je Tanjug pisanje ruske agencije TASS.

"Ranije sam već spomenuo da se od turskog 'čvora' linije plinovoda mogu razvući na različite strane", naveo je ruski diplomat.

Prema riječima Čižova, za sada je rano govoriti o tome tko je izgubio, a tko dobio od odluke da se projekt "Južni tok" zatvori.

"Mislim da, prvo, konačni bilans treba praviti kada bude izgrađen alternativni plinovod", rekao je šef ruske misije pri EU.

Prema njegovim riječima, novi plinovod bit će postavljen po dnu Crnog mora i izaći će na površinu na zapadu zemlje, bliže njenom europskom dijelu.

"Kada će taj čvor biti izgrađen na turskoj teritoriji, to ne može biti brzo, a vidjet ćemo do tada kakva će biti pozicija EU i kakva će biti pozicija zainteresiranih država", rekao je Čižov.

Ruski diplomat je, pritom, optužio SAD da su se "aktivno suprotstavljale realizaciji Južnog toka, naglašavajući da je neophodno da Europa smanjuje energetsku ovisnost od ruskih isporuka energenata".

"Takva je politika i sadašnje i prethodnih administracija", naveo je on i dodao da SAD, istovremeno, nikada nisu obećali Europi da će zamijeniti Rusiju kao izvor energenata.

"Svi ti razgovori o plinu i nafti od škriljaca koji će poteći iz SAD - to su priče za neupućene", rekao je Čižov i dodao da će, čak i ako bude promijenjeno američko zakonodavstvo koje ograničava izvoz nafte, izvozne kompanije SAD dozvole koristiti ne na europskom, već na azijskom tržištu, gdje su cijene plina za jedan i pol puta više.

Čižov je izrazio čuđenje što Rusija nije dobila zahvalnost od EU što je izašla u susret poziciji Unije po pitanju prekida projekta Južni tok.

"Možda je za širu javnost u Europi to bilo neočekivano, ali za stručnjake koji rade u energetskom sektoru nije", kazao je on i dodao da je za iznenađenje mogao biti konkretan trenutak, ali "da se stvar kretala ka tome, moglo se prognozirati". Za Bugarsku je Čižov rekao da se nije pokazala kao pouzdan partner ne samo s Južnim tokom, već i u nekim drugim projektima.

Prema njegovim riječima, tamo "nije jednostavna politička situacija, mijenjale su se vlade, neke su ponekad i odlazile zbog razlika u pogledu energetskih tema".

Čižov je podsjetio da zbog pozicije Bugarske nije bio realiziran projekt naftovoda "Burgas-Aleksandropolis", kao i opremanje nove atomske centrale "Belene".

Za Tursku, pak, kaže da je pouzdana i u stanju donositi samostalne odluke: "Turska se ponaša prilično samostalno (...) Ne treba zaboraviti da je Turska članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ali ipak se tursko rukovodstvo ponaša prilično neovisno, u svakom slučaju mnogo samostalnije nego vlada Bugarske".

Agencije podsjećaju da je ruski predsjednik Vladimir Putin 1. prosinca tijekom posjeta Turskoj rekao da Rusija u sadašnjim uvjetima ne može nastaviti s realizacijom projekta Južni tok, između ostalog zbog nekonstruktivne pozicije EU.

"Ako Europa ne želi realizirati taj projekt, on neće biti realiziran", rekao je Putin.

Istovremeno, radi zadovoljavanja potreba Turske, Rusija će izgraditi novi plinovod do te zemlje.