Nema dileme o formiranju Apelacijskog suda BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Radne grupe za pravosuđe i unutarnje poslove Bakir Dautbašić kazao je u razgovoru za Fenu da je treći sastanak „Strukturirani dijalog o pravosuđu između Europske unije i BiH", koji je održan prošlog mjeseca u Mostaru bio pravi dijalog.

''Svi smo mi svjedoci da smo u prve dvije runde imali dosta problema, ali ovaj treći sastanak je održan u pozitivnoj atmosferi. Imali smo pravi dijalog, dobar odnos. Na žalost, nismo se mogli pohvaliti s nekim naročito uspješnim stupnjem implementacije postavljenih preporuka pred nas, ali krenuli smo u jednom dobrom svjetlu sa dosta suglasnosti, sa dosta kompromisa“, kazao je Dautbašić.

Moje osobno mišljenje je, dodao je, da ćemo sada krenuti uzlaznom linijom, „da smo uhvatili zamajac ka početku rješavanja pitanja koje pred nas stavlja Europska komisija“.

Upitan da li do sada ima konkretnih rezultata, Dautbašić je kazao da je jedan od konkretnih rezultata da uopće nema dileme da se mora formirati apelacijski sud BiH. Također, da se mora donijeti zakon o zaštiti svjedoka.

Po njegovim riječima, bilo je jako puno diskusija o tome da li treba Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) formirati na razini entiteta.

„Ta ideja je potpuno odbačena. Postoji jedan VSTV na nivou BiH, ojačan preporukama Europske komisije“, kazao je Dautbašić.

Dalje, dodaje, mora se harmonizirati tužiteljski sustav unutar Federacije, ovako fragmentiran je veliki problem.

„Mora se osigurati da se što prije riješe zaostali slučajevi jer govorimo o milijunima zaostalih slučajeva, to su mahom komunalne takse i tužbe od marku, dvije, tri, ali toga je na stotine tisuća i to jednostavno zagušuje naš pravosudni sustav“, kazao je Dautbašić.

Na pitanje kada će biti sljedeća sesija strukturiranog dijaloga, kazao je da nema još određen rok kada će biti četvrta runda. On sumnja da će biti do kraja ove godine, ali se nada da bi mogla biti početkom naredne godine.

Po njegovim riječima, dosta će toga zavisiti i od stupnja implemetacije preporuka koje je pred nas stavila Europska komisija. Dakle, dodao je, postoji čitav set preporuka.

Upitan postoji li rok do kojeg BiH treba da ispuni preporuke, odgovorio je da ne postoji rok.

„Međutim, kada BiH postane službeno kandidat, kada zvanično počnemo pregovore, to će faktički biti otvaranje čuvenih poglavlja 23 i 24 pravda i unutarnji poslovi, onda ćemo imati rokove.

A što prije riješimo ova 'prethodna pitanja' bit će nam puno lakše da krenemo u puno ozbiljniji posao koji nas čeka u samim pregovorima kada ćemo imati rokove i kada će nepoštivanje tih rokova biti prilično 'bolno' jer će od implementacije zavisiti novčana pomoć“, navodi Dautbašić.

U Mostaru smo, dodaje, napravili veliku stvar jer smo uspjeli da se dogovorimo oko novčane pomoći iz IPA fondova za sektor pravosuđa.

''To je upravo pokazana dobra volja kolega iz Europske komisije jer smo mi krenuli u razgovore jednim normalnim tijekom. A tako će nam biti u budućnost samo što će tu biti brojke mnogo veće i od našeg stupnja implementacije će zavisiti i pomoć Europske unije“, kazao je Dautbašić.

Prvi sastanak u okviru strukturiranog dijaloga sa EU o reformi pravosuđa u BiH održan je 6. i 7. lipnja prošle godine u Banjoj Luci, drugi 10. i 11. studenog 2011. u Sarajevu, a treći sastanak bio je 5. i 6. srpnja ove godine u Mostaru.