Kvesić o planovima, plaćama, dugovanjima i korupciji u SKB Mostar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kako osobno doživljavam bolnicu i imam namjeru završiti Pedijatriju i imam namjeru da razvijemo transplantacijsku priču. To je prema mojim procjenama još jedan mandat i razlog zbog kojeg ostajem je želja da bolnica sve to preživi. Kada bi znao da netko drugi to može približno izvesti onda stvarno ne bi bio ravnatelj'', izjavio je za Glas zdravlja, časopis SKB Mostar novi, stari ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić.

Kaže kako mu status ravnatelja je već godinama mučenje, ali da ''sve se to isplati za ovu bolnicu''.

Bolnica je doživjela transformaciju

''Tri puna mandata sam ravnatelj. Kako je rečeno u našoj monografiji, ja sam uistinu platio jednu cijenu, ali bolnica je doživjela transformaciju koja je prepoznatljiva u cijeloj regiji. I kada se nakon toliko godina čovjek okrene i pokuša biti racionalan u procjeni urađenog, ja sam zadovoljan. Naravno da uvijek može bolje, ali smo dobili jednu modernu bolnicu koja pruža više od 90 posto usluga i ima tendenciju da uskoro radi sve ono što rade velike i suvremene bolnice u svijetu. Ona uistinu može biti jedna respektabilna kuća u koju će ljudi dolaziti iz drugih bolnica, a ne da idu u druge'', rekao je Kvesić.

Komentirajući tvrdnje da je u bolnici previše djelatnika, Kvesić ističe kako je po svim statistikama i po sistematizaciji u bolnici malo djelatnika.

''Po novcu kojeg imamo i broj plaća koje dijelimo nas je strahovito puno. Ako usporedimo bolnice istih gabarita u Hrvatskoj vidjet ćete da srednjeg i višeg stručnog kadra, mislim na sestre, nedostaje skoro 500 u odnosu na standard. Ima jedna stvar koju sam cijelo vrijeme govorio, a to je da svake godine moramo uzimati mladu garnituru ljudi, popunjavati se, praviti klinike, a to ne možete raditi s jednim doktorom. Neke bolnice u okruženju prije rata su bile kao mi, a pogledajte gdje su danas. Nemaju kadrova. Mi nismo gledali ide li negdje šest doktora ili tri, nego koliko nam stvarno treba da zaokružimo proces. I još uvijek nas fali u svim razinama, pa čak i u tehničkim službama'', rekao je Kvesić i dodao kako u Bolnici u ovom trenutku nema deficitarnih zanimanja u ovome trenutku.

Kamen temeljac za Pedijatriju

''Možda je najveći problem na onkologiji gdje je puno ljudi završilo i otišlo iz bolnice. Sada čekamo novu garnituru ljudi. Anesteziologa uvijek nedostaje. Kada bi imali 7-8 doktora na anesteziji mogli bi reći da smo zaokružili priču. Mi smo od rata završili oko 300 specijalizacija'', rekao je.

Govoreći o planovima i proširenju, Kvesić kaže kako je Klinika za dječje bolesti je isprojektirana.

''Natječaj za izvođača radova je spreman za pustiti vani, kreditni aranžman sa Saudijskom Arabijom skoro završen. Ovo skoro je u smislu procedura. Dobili smo odluku Vlade HNŽ-a od subsiodarnom zaduživanju, Skupština je to podržala, to je otišlo prema federalnom Ministarstvu financija koje je to stavilo na dnevni red sjednice Vlade FBIH. Vlada je dala zeleno svjetlo i sada imamo sve potrebne odluke. Sada su ostale samo tehničke stvari. Federalno ministarstvo šalje zahtjev Vijeću ministara, onda Vijeće ministara dalje obavlja posao. Idući posao je otići u Saudijsku Arabiju i potpisati ugovor o kreditu'', rekao je Kvesić i dodao kako
se kamen temeljac može očekivati oko Uskrsa.

''Moji inženjeri me upozoravaju da žurim, ali do ljeta će biti sigurno. Mi nemamo više zapreka i to je najvažnije'', rekao je Kvesić.

Kvesić ističe kako su kapaciteti mostarske Bolnice takvi da, unatoč izvješćima s klinika i odjela koji ukazuju na povećan broj bolesnika te dugim redovima u čekaonicama nije potrebna druga smjena.

''Ono što mi možemo napraviti je malo više discipline kada je u pitanju funkcioniranje ambulantnog pogona. Tu posebno mislim na kirurški dio gdje npr. kirurg ode u salu, a njegova ambulanta čeka. Ponekad to može biti opravdano, ali se uglavnom radi o nekim sitnim igrama. Ambulanta je važna, to moramo shvatiti. Imamo i naviku ljudi da dolaze ujutro i čekaju. Siguran sam da većina pacijenata dobije termin u okviru pola sata kojeg će biti primljen, a oni opet dođu u 8 sati. I ljudi to moraju mijenjati u svojim glavama'', rekao je i dodao kako je potrebno uložiti više napora s obje strane kako bi se stanje po tom pitanju poboljšalo.

Županije dužne 123 milijuna maraka

Osvrnuo se Kvesić i na financiranje bolnice te naplaćivanje po jedinici zdravstvene usluge. Kaže kako SKB Mostar još uvijek funkcionira po paušalu, a da količine usluga uvelike rastu. prema njegovim riječima, prošle godine je u Bolnici napravljeno 35 milijuna raznih procedura, oko 9.000 operacija u općoj anesteziji.

''To su strahovito velike brojke i kada to pretvorite u novac, to prelazi neko uobičajeno računanje. Svake godine kada krenemo u radnu godinu znamo da ćemo po dva osnova ići u minus. Prvo, nitko nam ne priznaje amortizaciju čiji troškovi iznose preko 10 % ukupnih troškova na godišnjoj razini, i drugo, zavodi nam plaćaju oko 80 posto od vrijednosti učinjenih usluga. Za nas je rješenje naplata po učinjenoj usluzi'', rekao je Kvesić i istaknuo kada je u pitanju financijsko stanje Bolnice tri brojke.

''Jedna je 63 milijuna maraka duga nastalog kroz 23 godine od kako sam ja u ovoj bolnici. Druga brojka govori kako smo za četiri godine, od kako imamo informacijski sustav za ovu županiju, uradili, a nismo naplatili 62 milijuna maraka usluga. Za ZHŽ za isto to vrijeme 61 milijun maraka. Za četiri godine su ove dvije županije nama dužne 123 milijuna maraka usluga, a naš ukupni dug od 1992. je 63 milijuna maraka. Osim zavoda postoji još nekoliko izvora financiranja koji su nama nedohvatljivi, ne postoje, što zbog teške situacije, što zbog nerazumijevanja nekih političkih struktura koje nisu ni svjesne da imaju vrhunsku bolnicu'', rekao je.

Kvesić se osvrnuo i na korupciju te rekao kako korupcije ima i u SKB Mostar.

Je li pršut korupcija?

''Gdje to nema korupcije? I što je god veća kriza to je brža podloga da ljudi pokažu da su koruptivni. Loša plaća u zdravstvu je zgodna prilika za razvoj korupcije. Ako pričamo o siru, pršutu ili rakiji, to ne smatram korupcijom. Ako imate doktora koji je otpremio pacijenta kući, a ovaj mu na kontrolu dođe s pršutom, ja to ne smatram korupcijom. Pitanje je morala doktora hoće li to uzeti ili ne. Ali za mene je neprihvatljivo i zastrašujuće kada pacijent mora platiti “ulaznicu” kod doktora 100, 200 ili 300 eura. Ili koliko već. Na svaku takvu prijavu ja bih osobno rado bio rigorozan. Ali je činjenica kako ljudi ne prijavljuju takve slučajeve, uglavnom'', kaže Kvesić i ističe kako smatra da je tu puno više priča, odnosno, ''više dima nego vatre''.

''Ljudi ne hodaju s novcem u rukama, ali korupcije ima. Protiv toga se moramo boriti jer zbog nekih koji uzimaju, svi dobivamo po nosu. Minimalno 80 posto ljudi u zdravstvu je korektno, to garantiram'', rekao je Kvesić za časopis Glas zdravlja, koji ove godine slavi desetogodišnjicu postojanja.