Koji su efektri slabljenja eura na bankarski i financijski sektor u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić izjavio je za Fenu da bankarski sektor i ukupan financijski sektor u BiH nisu izloženi značajnom direktnom valutnom riziku zbog jačanja američkog dolara u odnosu na euro.

Pojasnio je da konvertibilna marka, zbog currency board aranžmana u BiH, dijeli sudbinu eura, a da je u vremenu valutnih turbulencija euro za KM "sidro, kišobran i amortizer". Osim toga, u strukturi izvora kapitala banaka dominantni su izvori u KM i eurima.

Mišić smatra da utjecaj jačeg kursa američkog dolara na realni sektor i ukupnu bh. ekonomiju zavisi od uvoznih i izvoznih tržišta te potrošnje uvozne robe čije su berzanske cijene vezane za američki dolar kao što je slučaj s naftom i naftinim derivatima.

Po njegovom mišljenju nema razloga za zabrinutost, ali treba oprezno i temeljito upravljati ovim rizikom.

Savjetnik u Sektoru za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran istaknuo je da pad vrijednosti eura u odnosu na ostale vodeće svjetske valute, koji se već neko vrijeme događa, a očekuje se i u narednom razdoblju, nema utjecaja na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH s područjima koja koriste euro ili su za njega vezana (najveći dio EU, Crna Gora, UNMIK/Kosovo).

Tvrdi da je utjecaj na izvoz pozitivan, kada je riječ o bh. izvozu u SAD, Veliku Britaniju, Švicarsku, Norvešku, Japan, Kinu i druge države čije valute jačaju i time bh. proizvodi na tim tržištima postaju povoljniji, dok uvoz iz tih zemalja za BiH postaje nepovoljniji, te određene nabavke može preusmjeriti na druge dobavljače (u EU, CEFTA 2006 ili domaće, ovisno o vrsti robe). Također i uvoz nafte i naftnih derivata može postati nepovoljniji, jer se na svjetskim berzama uglavnom izražava u USD, ali bi i taj utjecaj mogao zavisiti o njihovom porijeklu.

Gavran smatra da je utjecaj na najveći dio bh. gospodarstva zanemariv, a da značajniji negativan efekt na ekonomiju predstavlja povećanje vrijednosti dijela međunarodnih obaveza, odnosno vanjskog duga BiH, izraženih u USD ili drugim valutama, kao i za one privredne subjekte i građane koji imaju obveze u drugim valutama s valutnom klauzulom.

Precizirao je da dugoročno gledano (npr. višegodišnja otplata vanjskog duga BiH) ukupni efekti ne moraju biti negativni, jer se i u razdobljima pada vrijednosti USD u odnosu na euro i KM vrijednost tih obveza smanjivala, ali je bitno ovu kalkulaciju uzeti u obzir i prilikom aktualnog i budućeg ugovaranja svih drugih zaduženja, kako se prividno povoljni uvjeti ne bi pretvorili u svoju suprotnost.